Onečišćenje zraka: Hrvatska nije značajno ugrožena

Najraširenije je onečišćenje lebdećim česticama

U Republici Hrvatskoj sveukupno 71 mjerna postaja državne i lokalne mreže redovito prati kvalitetu zraka, a dobiveni podaci svjedoče kako je onečišćenje posljednjih godina zabilježeno u Zagrebu, Sisku, Kutini, Osijeku, Rijeci i Slavonskom Brodu, javlja Deutsche Welle.

Premda Hrvatska zahvaljujući okolnostima, a ponajprije stagnaciji gospodarskih aktivnosti i obustavi rada brojnih industrijskih postrojenja, godinama nije na europskoj „crnoj listi“ kada je riječ o onečišćenju zraka, pogrešno je zaključiti da Hrvatska uopće nema problem s onečišćenjem zraka. U Hrvatskoj je najrašireniji problem onečišćenja zraka lebdećim čestima, i to ponajprije u pojedinim urbanim područjima u kontinentalnom dijelu zemlje.

U intervjuu koji je za Deutsche Welle (DW) dala Nina Zovko, rukovoditeljica Odsjeka za kvalitetu zraka iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), doznaje se kako su u razdoblju od 2013. do 2017. godine u aglomeracijama u Zagrebu i Osijeku te u većim gradovima industrijske zone - Sisku, Kutini i Slavonskom Brodu, zabilježena prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u svim godinama mjerenja, najviše u hladnijem dijelu godine, kada su glavni izvor onečišćenja kućna ložišta, odnosno izgaranje biomase ili drva u kućanstvima, kao i promet.

Praćenje onečišćenja u realnom vremenu

Pa ipak, Nina Zovko podvlači kako zbog onečišćenja zraka ipak nije potrebno govoriti o posebno ugroženim gradovima, pogotovo u odnosu na gradove u EU-u. U Hrvatskoj se redovito prati kvaliteta zraka, a na Portalu o kvaliteti zraka, koji je razvila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, javno su dostupni podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku sa svih automatskih mjernih postaja u RH (22 državne i 49 lokalne) u realnom vremenu, zatim validirani podaci, izvještaji o kvaliteti zraka, kao i planovi za poboljšanje kvalitete zraka.

Gradovi u kojima su zabilježena prekoračenja graničnih vrijednosti imaju zakonsku obavezu izraditi akcijske planove za poboljšanje kvalitete zraka. Od 2013. do 2016. takvi su planovi izrađeni za šest gradova: Zagreb, Sisak, Kutinu, Osijek, Rijeku i Slavonski Brod.

Kada je pak riječ o prometu kao izvoru onečišćenja zraka, Zovko pojašnjava kako je u slučaju motornih vozila dominantno onečišćenje dušikovim dioksidom (NO2) kao produktom izgaranja fosilnih goriva. Upravo zbog toga su najviše koncentracije dušikovih dioksida izmjerene na mjernoj postaji koja se nalazi na prometnom  raskršću Miramarske i Vukovarske ulice u Zagrebu.

Priobalje ugrožava ozon u prizemnim slojevima atmosfere

Zanimljivo je da istodobno u Rijeci i Splitu, dakle priobalju, granične vrijednosti lebdećih čestica nisu prekoračene što možemo zahvaliti klimatološkim razlikama. Priobalje, međutim, pogađa problem prizemnog (troposferskog) ozona, koji se smatra jednim od globalnih problema današnjice, jer njegova relativno duga postojanost u atmosferi omogućava njegov prijenos na velike udaljenosti. Naime, prizemni ozon se ne emitira iz izvora već nastaje složenim fotokemijskim reakcijama u kojima sudjeluju njegovi prethodnici: dušikovi oksidi, nemetanski-hlapivi organski spojevi, metan i ugljikov monoksid. Ciklus nastanka i razgradnje ozona i njegovih prethodnika ovisan je o intenzitetu Sunčeva zračenja, tako da se povišene vrijednosti prizemnog ozona najčešće bilježe u vrućim i suhim danima na području Primorja, Istre, Like i Dalmacije.

U krugu rafinerija, odlagališta otpada i tvornice mineralnih gnojiva u Hrvatskoj se redovito prate i koncentracije sumporovodika. Riječ je o plinu koji se osjeća kao neugodan miris. Kvaliteta zraka redovito se mjeri na najvećim odlagalištima otpada Jakuševac (Zagreb), Viškovo (Rijeka) i Karepovac (Split).

„Koncentracije koje su izmjerene na mjernim postajama u Hrvatskoj nisu opasne za ljudsko zdravlje, ali zbog neugodnih mirisa utječu na kvalitetu življenja“, ističe Nina Zovko.

Nepovoljan geografski položaj

Razine onečišćenja sumporovodikom u promatranom razdoblju (2013-2017. godina), bile su veće od dozvoljenih na mjernim postajama u Zagrebu (Jakuševac), Slavonskom Brodu, Sisku i Kostreni (Urinj). Na području Slavonskog Broda uzrok prekoračenju je prekogranično onečišćenje zraka, koje je posljedica prerade nafte u rafineriji u Bosanskom Brodu u BiH. Hrvatska je u nepovoljnom geografskom položaju tako da veliki dio onečišćenja potječe od emisija susjednih zemalja. Rješavanje ovog problema zato ovisi i o aktivnostima za smanjenje emisija koje provode i susjedne države temeljem međunarodnih obaveza i konvencija.

Kada je pak riječ o termoelektranama, sedam hrvatskih termoelektrana (Rijeka, Plomin, Jertovec, Sisak, Osijek i dvije u Zagrebu) zadnjih nekoliko godina ne bilježe prekoračenja graničnih vrijednosti kvalitete zraka, i to zbog strožih propisa, korištenja kvalitetnijega goriva s nižim sadržajem sumpora, plinofikacije i uvođenja naprednijih tehnologija.

„Onečišćeni zrak je kompleksan problem koji zahtijeva dugoročnu strategiju te suradnju svih razina vlasti, različitih ministarstava (promet, energija, poljoprivreda) te gospodarskog sektora. S obzirom na to da onečišćen zrak ne poznaje državne granice, učinkovita politika zaštite zraka moguća je samo djelovanjem na globalnoj i europskoj, kao i na regionalnim i nacionalnim razinama, pri čemu se politikama i ciljanim aktivnostima nastoje smanjiti emisije koje su rezultat ljudskog djelovanja“, zaključuje Zovko.

Denis Romac / Deutsche Welle / 10.12.2018.

 

>>> Pročitajte još >>> Skopje je ponovno najonečišćeniji glavni grad u Europi

VEZANE VIJESTI

Održana tribina o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu

Brodsko-posavska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb i partneri Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, Grad Slavonski Brod, Razvojna agencija Brodsko-posavske županije provode projekt „Edukacija i osvješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER