CAMS u fokusu: Borealno proljeće 2025.

U svom najnovijem biltenu, Copernicusova služba za nadzor atmosfere (CAMS) ističe neke od značajnih događaja povezanih sa sastavom atmosfere koji su se dogodili tijekom borealnog proljeća (ožujak, travanj i svibanj) 2025. godine.

Važnost praćenja atmosferskog taloženja na površinskim vodama Jadrana

Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegicama s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, objavile su prva saznanja o atmosferskom taloženju metala u tragovima na površinske vode Srednjeg Jadrana.

Južna Koreja i Kina koriste umjetnu kišu za „ispiranje“ onečišćenja iz zraka

Onečišćenje zraka glavni je problem bez obzira na to gdje živite, ali to postaje jako velik problem u Seoulu, glavnom gradu Južne Koreje. Zato su vlasti poduzele drastične mjere kako bi se riješio problem smoga koji se nakuplja iznad grada.

Prskanje aerosola u stratosferu regulirat će apsorpciju i refleksiju sunčevih zraka

Razvijena je nova tehnologija kojom bi se mogle ublažiti klimatske promjene, a ona obuhvaća kontrolu količine zadržane Sunčeve energije unutar Zemljine atmosfere prskanjem sulfata u stratosferu. Ova tehnologija razlog je mnogih rasprava u višim znanstvenim krugovima, a o detaljima same tehnologije te njezinoj praktičnosti i primjeni govore dva američka istraživača.

Nove spoznaje o utjecaju površinski aktivnih tvari na formiranje oblaka

Znanstvenici su po prvi put izmjerili koncentracije površinski aktivnih tvari u sitnim frakcijama lebdećih čestica u zraku. To bi moglo biti značajno za procese stvaranja oblaka i njihova svojstva, što bi moglo biti od posebne važnosti upravo u klimatski značajnim područjima kao što su oceani.

Pet geoinženjerskih rješenja predloženih za borbu protiv klimatskih promjena

Prošlotjedno izvješće UN-a osvijetlilo je geoinženjerstvo, disciplinu koja predlaže provođenje većih intervencija za suzbijanje globalnog zatopljenja, a u nastavku donosimo pet predloženih geoinženjerskih rješenja za izbjegavanje potpune katastrofe klimatskih promjena.

Izmet morskih ptica grije, ali i hladi naš planet

Nova istraživanja o prirodnim procesima bitnima za normalno funkcioniranje i odvijanje života na Zemlji pokazala su da, uz polarne alge i truljenje lišća te ostalog biljnog organskog materijala, izmet morskih ptica u tome igra neočekivanu ulogu. Dokaz o pozitivnom djelovanju nutrijentima bogatog ptičjeg izmeta samo je još jedan dio kompleksne slagalice ekosustava. Učinak guana na okoliš pokriva „nedostatak“ procesa truljenja organskih tvari te djelovanje glacijalnih algi na ledene pokrove.