Oceani se mijenjaju alarmantnim tempom s izravnim posljedicama za morski život, obale i zajednice diljem svijeta. To je glavni zaključak desetog izvješća o stanju oceana koje je danas objavila Služba za praćenje morskog okoliša programa Copernicus (CMEMS). Izvješće seže do podataka iz 1960. godine i pokazuje da se zbog porasta temperature prosječna razina mora povećala za oko 4,2 mm godišnje od 2012. godine.

Procjena operativnih, ribolovnih, energetskih i okolišnih značajki tzv. „letećih“ koćarskih širilica u komercijalnom ribolovu te njihova usporedba s konvencionalnim širilicama koje se koriste u pridnenom ribolovu zapadnog Sredozemlja omogućit će utvrđivanje tehničke i ekološke održivosti nove tehnologije.

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Copernicusova služba za praćenje morskog okoliša (CMEMS) potvrdile su da su globalne temperature površine mora (SST) premašile rekordne vrijednosti zabilježene za ovo doba godine tijekom 2023. i 2024. godine. U lipnju 2026. zabilježena je rekordna globalna temperatura površine mora od 21,0 °C.

Kako djeci približiti more, ribarstvo i ribu – ne samo kroz priču, nego kroz iskustvo? Upravo iz tog pitanja nastao je projekt „Plavi putevi mora pričaju beskrajne priče“, koji je LAG 5 proveo u partnerstvu s Dječjim vrtićem Korčula i Športsko-ribolovnom udrugom „Kanjac“.

Poljska državna energetska tvrtka ENEA suočava se s prvim slučajem u zemlji u kojem je nadležno tijelo formalno naložilo sanaciju štete nanesene riječnom ekosustavu i zaštićenim vrstama riba. Odluka bi mogla postati važan presedan za primjenu europskog zakonodavstva o odgovornosti za okoliš i za rad starih termoelektrana diljem Europe.

Procjenjuje se da u svjetskim morima pluta više od pet bilijuna čestica plastike. Ta brojka nije ni približna stvarnoj količini otpada u moru jer se u procjenu ne uključuje otpad na morskome dnu i plažama. Otpad u morima i oceanima nalazimo posvuda pa čak i u dijelovima potpuno izoliranih od ljudskog utjecaja.

Od samog početka praćenja kakvoće mora za kupanje prema EU Direktivi, 2009. godine, Hrvatska je svake godine bila među prvih pet država članica EU-a, a upravo čisto more ključni je adut našeg turističkog sektora.

„Vlažna staništa i tradicionalno znanje: Slavimo kulturnu baštinu“ („Wetlands and traditional knowledge: Celebrating cultural heritage“) tema je ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa. Dana 2. veljače 2026. obilježava se i 55. obljetnica potpisivanja Konvencije o vlažnim staništima.

Ovo je povijesna prilika i jedno od najznačajnijih priznanja koje je hrvatski znanstveno-inovacijski sustav ikad dobio. Ovim projektom Hrvatska je iz sudionika prešla u poziciju europskog lidera u području voda, mora i inovacija, te stekla izravan pristup ključnim alatima, znanju, partnerstvima i financiranju.

Ribari iz Tribunja primjer su dobre prakse jer već gotovo petnaest godina sustavno uklanjanju morski otpada iz ribolovnih mreža i pravilno ga zbrinjavanju, a do danas su iz mora uklonili gotovo 500 tona otpada, čime su dali iznimno vrijedan doprinos očuvanju morskog ekosustava.