Prema tvrdnjama UN-a ušli smo u krizu planetarnih razmjera

Posljednjih godina sve su očitiji ogromni razmjeri onečišćenja mora i oceana prouzročeni prekomjernom svjetskom proizvodnjom i potrošnjom plastike. Situacija je uistinu alarmantna, no u UN-u vjeruju kako još uvijek ima nade za smanjenje onečišćenja plastičnim otpadom ukoliko se svjetske vlade, tvrtke i svaki pojedinac na ovom planetu obvežu i snažnije posvete rješavanju ovog problema.

Novi ekološko prihvatljivi premazi za brodove

Gomilanje dodatne mase na brodovima uvelike smanjuje njihovu hidrodinamičku učinkovitost, odnosno dolazi do smanjenja brzina, veće potrošnje goriva i stvaranja više emisija CO2. Također, sve to dovodi i do velikih novčanih gubitaka. Korištenje novog premaza omogućit će lakše uklanjanje obraštajnih organizama s podvodnog dijela brodskog trupa.

Morski organizmi mogu rastrgati jednu plastičnu vrećicu na čak 1,75 milijuna sitnih komadića

Uzimajući u obzir da se svake godine u oceane ispuštaju milijuni tona plastike, za većinu te količine se ne zna gdje završava i kakav je njezin utjecaj na morski ekosustav. Studija je pokazala kako morski organizmi prisutni u oceanima jednu plastičnu vrećicu mogu rastrgati na milijune mikroskopskih komadića, prije no što se prošire oceanom.

Uskoro jednak omjer ribe i plastike u Sredozemnom moru!

Iako je Sredozemno more već dugo jedno od najonečišćenijih mora svijeta, ovaj problem bi uskoro mogao postati još veći budući da se omjer ribe i plastike opasno približava izjednačenju, upozorili su europski stručnjaci na nedavno održanoj Regionalnoj konferenciji dionika iz sektora plave ekonomije u organizaciji Unije za Mediteran (UfM) u Napulju

Meduze su napast, ali rješenje je na vidiku!

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.

Nevidljivo je 99 posto plastike u morima i oceanima

Općenito je poznato da su oceani puni plastike, ali ono što nije poznato jest koliko se zapravo plastike nalazi u oceanima. Korištenjem fluorescentne boje moguće je detektirati i najmanje komadiće plastičnog otpada koji se nalaze u morskom ekosustavu.

Sunčevim zračenjem do smanjenja plastike u oceanima

Svakim danom proizvodi se sve više plastičnog otpada koji zbog lošeg sustava njegovog zbrinjavanja završava u morima i oceanima gdje uzrokuje razne ekološke probleme. Švedski znanstvenici razvili su novu tehnologiju koja bi mogla pridonijeti redukciji tog globalnog problema!

Meduze i bez mozga preuzimaju oceane

Meduze se šire oceanima, dok zagrijavanje, zakiseljavanje i deoksigeniranje mora i oceana prijete drugim morskim životima. Nakon dugog ignoriranja ovih lijepih, ali misterioznih stvorenja, znanstvenici pokušavaju shvatiti kako se prilagođavaju životu u toplijim, kiselim i manje oksidiranim morima.

Oceani se guše u plastičnom otpadu

Niti jedna svjetska zemlja ili kontinent, pa tako ni Europska unija, koja se obvezala smanjiti onečišćenje mora plastičnim otpadom za 30 posto do 2020. godine, sama ne može riješiti ovaj ogroman problem čije se katastrofalne posljedice javljaju mnogo brže od ranijih očekivanja.

Koralji ne jedu plastiku slučajno, već zbog okusa

Znanstvenicima je već dugo poznato da morske vrste jedu plastične ostatke, jer ih sitni komadi plutajuće plastike podsjećaju na plijen. Međutim, novo istraživanje provedeno na koraljima otkriva drugi razlog konzumacije plastike, a to je prije svega „dobar okus“.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER