Projekti planiranja urbanog razvoja u uskoj su vezi sa zaštitom vrsta jer su gradske zelene površine, parkovi i šume vrijedna staništa za biljke, životinje i ljude. Podizanje udjela zelenih površina i uklanjanje asfalta u urbanom okruženju uz sadnju raznolikog drveća i bilja pomaže u rješavanju problema gubitka bioraznolikosti, a pritom je važna i najmanja zelena površina koja potiče suživot ljudi s biljkama i životinjama.

Od ovog ljeta postepeno se povećavaju zelene površine poznate bečke muzejske četvrti MuseumsQuartier Wien (MQ). Prostor oko muzeja i njihova dvorišta oplemenjivat će se tijekom sljedeće tri godine raznim travama, grmljem i drvećem i to prema odabranom projektu „MQ in morphosis“.

Ove godine Dan ekološkog duga u svijetu obilježavamo 2. kolovoza, dok je Hrvatska u dug ušla još 29. svibnja 2023.

Grad Beč provodi niz mjera kojima želi sniziti temperature u gradu, kao i pomoći građanima da se lakše nose s vrućinama. Putem posebne telefonske linije građani mogu dobiti savjete kako bi nakon izlaganja vrućini prepoznali simptome dehidracije ili sunčanice i saznali trebaju li se obratiti liječniku.

Vijest o osnivanju Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba u medijima se nije nametnula kao „prijelomna“. Nakon olujnog nevremena koje je 19. srpnja pogodilo Zagreb te uzrokovalo gubitke ljudskih života i materijalnu štetu, ali i uništilo velik broj stabala, nije li „prijelomno“ vrijeme da u skladu sa svojim proklamiranim „zelenim“ karakterom zagrebačka gradska uprava konačno krene s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama i rješavanja problema gubitka bioraznolikosti?

Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora, ističu u WWF-u.

Crveno upozorenje na najveću opasnost od opasnih vremenskih prilika proglašeno je diljem Europe, između ostalog i u Njemačkoj gdje se razmišlja o uvođenju poslijepodnevnog odmora za radnike po uzoru na španjolsku siestu. Intenzivni toplinski val uzrokovao je ekstremne temperature diljem Europe, a posebno na Pirinejskom poluotoku i u Italiji gdje se obaraju temperaturni rekordi. U Grčkoj bijesne požari, a NASA-in znanstvenik poručuje: „Ovo je najhladnije ljeto u vašem životu“.

Osam godina nakon što je UN donio Program održivog razvoja do 2030., danas se suočavamo s višestrukim, međusobno povezanim globalnim krizama koje znatno ugrožavaju mogućnost ostvarenja 17 Globalnih ciljeva održivog razvoja.

Američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (National Oceanic and Atmospheric Administration - NOAA) potvrdila je da je uz rekordne površinske temperature mora i rekordno nisku pokrivenost mora ledom prošli mjesec bio najtopliji lipanj u posljednje 174 godine.

Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su Zakon o obnovi prirode koji je jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana Europske unije. Taj je cilj postignut unatoč kampanji dezinformacija koju su proveli konzervativni i desničarski političari te lobiji za poljoprivredu i ribarstvo s ciljem povlačenja tog zakona.