Slovenska vlada najavila je da će razmotriti odluku o prevladavajućoj javnoj koristi za kontroverznu hidroelektranu Mokrice na Savi, nedaleko od hrvatske granice. Organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da bi projekt mogao imati ozbiljne posljedice za Hrvatsku.
Prošlog tjedna slovenska ministrica za okoliš i prostorno planiranje Polona Rifelj najavila je da će vlada u četvrtak, 29. listopada, razmotriti i donijeti odluku kojom bi se kontroverzna hidroelektrana Mokrice proglasila projektom od „prevladavajućeg javnog interesa”.
Podsjetimo, projekt se razvija više od petnaest godina, a slovenski sudovi su zbog nedostataka dvaput poništili odluke u povezanim postupcima.
Posljednja najava slovenske strane dolazi nakon što je u trećem postupku procjene utjecaja na okoliš za ovaj zahvat, nakon prekograničnih konzultacija s Hrvatskom koje su održane između travnja i svibnja 2026., hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u dopisu Sloveniji ocijenilo je ovaj zahvat neprihvatljivim. Ministarstvo je naglasilo da nije suglasno s ovim projektom upozoravajući na rizik od pogoršanja stanja površinskih i podzemnih voda u Hrvatskoj nizvodno od planirane brane.
HE Mokrice bila bi posljednja u nizu brana na Savi, svega sedam kilometara od hrvatske granice. Postojeće hidroelektrane na Savi u Sloveniji već su smanjile protok vode i pronos sedimenta prema Hrvatskoj, što je dovelo do produbljivanja korita Save i snižavanja razine podzemnih voda u okolici Zagreba. Taj je učinak dosad djelomično ublažavala rijeka Krka, koja se u Savu ulijeva nizvodno od najniže postojeće brane, hidroelektrane Brežice. Međutim, hidroelektrana Mokrice izgradila bi se nizvodno od ušća Krke u Savu, čime bi se „spriječio slobodan protok vode iz Krke prema Hrvatskoj i dodatno snizila razina Save te ugrozili izvori pitke vode za cjelokupnu zagrebačku aglomeraciju“, upozoravaju organizacije za zaštitu okoliša.
Međutim, najava slovenske ministrice Rifelj upućuje na to da Slovenija namjerava nastaviti s projektom unatoč njegovim utjecajima i protivljenju hrvatske strane.

- Prema opisu projekta HE Mokrice, riječ je o protočno-akumulacijskoj hidroelektrani nazivne snage 28,05 MW i procijenjenom prosječnom godišnjom proizvodnjom od 131 GWh. Predviđeni su potpuna automatizacija elektrane, njezin rad bez posade i daljinsko upravljanje iz centra za upravljanje. © Hidroelektrarne na Spodnji Savi (HESS)
„Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, CEE Bankwatch Network te Biom podnijeli su ranije komentare u kojima smo upozorili na ozbiljne nedostatke u provedenim procjenama. Između ostalog, istaknuli smo da su u dostavljenoj dokumentaciji nedostajale procjene utjecaja na prirodu i vode koje zahtijevaju Direktiva o staništima i Okvirna direktiva o vodama”, kaže Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
„Procjena utjecaja na okoliš tvrdi da Mokrice neće imati negativnih posljedica za Hrvatsku te da će pomoći ublažiti oscilacije vodostaja i pogoršanje kvalitete vode uzrokovane postojećim hidroelektranama na Savi. Takve tvrdnje nisu vjerodostojne jer bi nova brana dovela do pogoršanja stanja nizvodno. Ovogodišnji izrazito nizak vodostaj Save dodatno naglašava potrebu za oprezom pri razmatranju zahvata koji bi mogli utjecati na vodni režim Save i opskrbu Zagreba vodom”, kaže Branka Španiček iz Bankwatcha.
„Hrvatska vlada mora se aktivno zauzeti za zaštitu rijeke Save i sprječavanje ovog projekta”, zaključila je Španiček.
Prema opisu projekta HE Mokrice, riječ je o protočno-akumulacijskoj hidroelektrani nazivne snage 28,05 MW i procijenjenom prosječnom godišnjom proizvodnjom od 131 GWh. Predviđeni su potpuna automatizacija elektrane, njezin rad bez posade i daljinsko upravljanje iz centra za upravljanje.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.