Na prostoru nekadašnje tvornice lokomotiva nastaje nova gradska četvrt s javnim parkom

LOCO PARK | Arhitektonski studio Stefano Boeri Architetti pobijedio je na natječaju za preobrazbu napuštenog industrijskog područja u Tbilisiju

© Stefano Boeri Architetti
1/4

Urbanistički plan za Loco Park, koji je osmislio talijanski arhitektonski studio Stefano Boeri Architetti, pretvara napušteno industrijsko područje površine 73 600 m² u novu četvrt i novo središte javnog života Tbilisija.

Projekt povezuje stambene zgrade i prostore namijenjene zajednici jedinstvenim krajolikom koji ponovno povezuje lokaciju s gradom i vraća je svakodnevnom životu. Devet zgrada smješteno je u nizu otvorenih prostora – od mreže parkovnih površina do linearnog bulevara i zajedničkih vrtova – koji nude mjesta za kretanje, odmor i susrete. Povezanost tih prostora olakšava pristup i kretanje pješice te proširuje veze sa susjednim četvrtima.

Svaka od devet zgrada imat će svoj identitet, ali sve će biti uklopljene u kontekst nove četvrti. Ulazi, trgovine, kafići, radionice i zajednički sadržaji u prizemljima zgrada postaju produžetak javnog života i krajolika, potičući povezanost unutarnjih i vanjskih prostora. Na višim su katovima stanovi različitih veličina, prilagođeni raznim stambenim potrebama.

Industrijska prošlost područja postaje dijelom budućeg identiteta četvrti

Industrijska baština lokacije, na kojoj se nekoć nalazila tvornica lokomotiva iz sovjetskog razdoblja, postaje dijelom budućeg identiteta četvrti. Materijalnost arhitekture i uporaba opeke, povezane i s lokalnom graditeljskom tradicijom, pretvaraju proizvodnu prošlost mjesta u suvremen arhitektonski jezik.

U prizemljima ulazi, trgovine za lokalne potrebe, kafići, radionice i zajednički sadržaji prenose život krajolika u izgrađeni prostor i oživljavaju javne pješačke putove. Na višim katovima stanovi različitih kvadratura odgovaraju na razne stambene potrebe.

Sustav krovova reinterpretira industrijske oblike karakteristične za okolicu i pretvara ih u skup suvremenih stambenih formi: svaka zgrada ima prepoznatljiv oblik krova, usklađen s vlastitim arhitektonskim identitetom. Zamišljeni kao pete fasade, krovovi objedinjuju ekološke, stambene i zajedničke funkcije: staklenike, zajedničke prostore za stanare, fotonaponske sustave, stanove tipa loft, terase i zelene površine. Različiti oblici pridonose boljem iskorištavanju prirodnog svjetla, ventilacije i osunčanosti, a pritom nude veću prostornu raznolikost.

Projekt se isprepliće s kromatskim bogatstvom Tbilisija

Fotografskom studijom mapiranja boja utvrđeno je sedam dominantnih skupina boja u gradskom krajoliku, među kojima su sivo-plava, terakota, zelena, sivo-smeđa i mineralne nijanse bijele. Prenesene u paletu opeke, te nijanse oblikuju razlike u boji, teksturi i načinu slaganja opeke, zahvaljujući kojima se svaka zgrada prepoznaje kao dio skladne cjeline.

Fasade tako unose boje grada u suvremenu arhitekturu i materijalom uspostavljaju vezu s okruženjem.

Četvrt je osmišljena tako da postane dio javne geografije Tbilisija, s javnim zelenim površinama i pješačkim prostorima u prvom planu. Njezina arhitektura reinterpretira industrijsku prošlost lokacije te unosi kromatsko bogatstvo baštine Tbilisija u suvremenu arhitekturu.

Stjepan Felber | Ekovjesnik