Unatoč sporijem razvoju hrvatskog tržišta električnih vozila i regulatornim izazovima, Qelo tijekom ovogodišnje turističke sezone bilježi najbolje rezultate od početka poslovanja. Trenutačno raspolaže s 80 ultra-brzih priključaka, a do kraja godine planira dosegnuti njih 150.
Hrvatsko tržište elektromobilnosti ulazi u novu fazu razvoja. Dok interes kupaca za električna i hibridna vozila raste, a sve je jasnije da se automobilsko tržište ubrzano udaljava od dizelskih vozila, razvoj infrastrukture za punjenje i dalje prati niz regulatornih i institucionalnih izazova. Unatoč tome, Qelo tijekom ovogodišnje turističke sezone bilježi rekordne rezultate korištenja svoje mreže, ali i roaming infrastrukture drugih operatora.
Nakon iznimno snažnog lipnja i srpnja, usporavanje potražnje na Qelo mreži počelo je tek krajem kolovoza, no ukupni rezultati ljetne sezone i dalje su znatno iznad prošlogodišnjih. Rast je zabilježen u svim ključnim pokazateljima, kako na Qelo punjačima, tako i kroz korištenje partnerskih mreža.
Ukupna količina energije isporučene putem Qelo platforme trenutačno iznosi približno 3 GWh, od toga je na vlastitoj mreži punjača isporučeno oko 1,7 GWh. Već tijekom četvrtog kvartala ta će brojka premašiti 2 GWh.
Ovi rezultati dolaze u trenutku kada se hrvatsko tržište elektromobilnosti i dalje suočava s nizom izazova. Odgođeni i ograničeni sustavi poticaja za kupnju električnih vozila, spori razvoj infrastrukture i regulatorne promjene otežavaju razvoj tržišta, dok je dodatni udarac operatorima predstavljalo i poništenje državnog natječaja za izgradnju punionica, na koji je dio tržišta računao u planiranju daljnjih investicija.
Istovremeno, očekuje se da će nova regulativa dodatno zakomplicirati i usporiti izgradnju infrastrukture. Promjene Zakona o gradnji predviđaju složeniji postupak za projekte punionica koji su dosad mogli biti realizirani kao jednostavne građevine. Umjesto dosadašnjeg modela, glavni projekti morat će prolaziti potvrđivanje kod javnopravnih tijela, što u praksi može značiti dulje rokove i složenije procedure za izgradnju novih lokacija.
„Tržište se mijenja puno brže nego infrastruktura. Sve veći broj ljudi koji kupuje novi automobil razumije da se automobilska industrija kreće prema električnim i hibridnim vozilima, ali infrastruktura koja taj prijelaz treba podržati još uvijek ne prati taj tempo. Unatoč tome, naši rezultati pokazuju da potražnja postoji i da kontinuirano raste. Ovo ljeto bilo je najbolje u povijesti Qela“, poručuju iz tvrtke.
Qelo nastavlja širenje mreže
Unatoč izazovima, Qelo nastavlja s planiranim investicijama. Kompanija trenutno raspolaže s 80 ultra-brzih priključaka, u izgradnji je dodatnih 36 ultra-brzih priključaka dok je cilj do kraja 2026. godine izgraditi ostatak do 150 ultra-brzih priključaka. Možda je zanimljiviji podatak kako je to već sada 8 MW snage s kojom Qelo raspolaže u mreži.
Tijekom posljednjih mjeseci otvorene su i razvijane nove lokacije u Karlovcu, Zadru, Samoboru, Labinu, Zagrebu, uključujući lokaciju u blizini Qelo ureda, kao i Zagreb Sky Office, dok se širenje mreže nastavlja i u drugim dijelovima Hrvatske.
Qelo trenutno ima 30 DC lokacija, a daljnjim širenjem mreže kompanija želi povećati dostupnost ultra-brzog punjenja na ključnim gradskim, turističkim i tranzitnim pravcima.
Poseban fokus i dalje je na vlastitoj infrastrukturi, ali i povezivanju Qelo korisnika s mrežama drugih operatora. Upravo kombinacija vlastite mreže i roaminga omogućuje korisnicima pristup većem broju punionica, dok kompaniji istovremeno daje širu sliku o rastu potražnje za električnim punjenjem u Hrvatskoj.
Rekordno ljeto potvrđuje da potražnja postoji
Hrvatsku tek očekuje novi ciklus poticaja za kupnju električnih vozila, koji se najavljuje za treće tromjesečje. Takve mjere mogle bi dodatno povećati broj električnih vozila na hrvatskim cestama i time dodatno povećati pritisak na postojeću infrastrukturu. U tvrtki Qelo smatraju kako je upravo sada ključno nastaviti ulagati u razvoj mreže kako bi infrastruktura bila spremna za povećanje broja električnih vozila.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.