Grad Zagreb „revolucionarnim“ pothvatom sustiže ono što su mnogi drugi već odavno napravili
Odluka se predstavlja kao još jedan veliki povijesni uspjeh, iako dolazi godinama nakon što su isti standardi već postali obveza ili uobičajena praksa
Gotovo šest godina nakon preuzimanja vlasti, krajem lipnja zagrebačka „zelena“ gradska uprava predstavila je Odluku o smanjenju uporabe proizvoda od plastike i poticanju održivih praksi kao još jedan veliki iskorak svoje klimatske politike.
Pritom se očekivano prešućuje činjenica da je zabrana stavljanja na tržište niza jednokratnih plastičnih proizvoda odavno propisana Direktivom Europske unije i prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, dok brojni europski gradovi, ali i mnogi manji hrvatski gradovi, već godinama provode daleko ambicioznije mjere.
Podsjetimo, Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i zdravlje ljudi, države članice EU-a obvezne su, među ostalim, zabraniti njihovo stavljanje na tržište, uključujući plastični pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za uši, miješalice za piće i dr. Rok za prijenos Direktive u nacionalna zakonodavstva bio je 3. srpnja 2021., a Hrvatska je to učinila donošenjem Zakona o gospodarenju otpadom, koji je Hrvatski sabor usvojio 15. srpnja 2021. godine.
Potpredsjednica Gradske skupštine Marina Ivandić istaknula je da je predstavljanje nacrta Odluke „završetak participativnog procesa koji je proveden tijekom ove godine, a uključio je brojne konzultacijske sastanke s čelnicima gradskih upravnih tijela pod čijom su nadležnošću ustanove u obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, zdravstvu i kulturi, s pojedinim gradskim ustanovama i gradskim trgovačkim društvima koja se u većoj mjeri bave organizacijom događaja ili daju svoje prostore u zakup u te svrhe, kao i sa samim organizatorima manifestacija poput festivala, sajmova, koncerata i drugih događaja koje podupire Grad Zagreb ili se odvijaju na javnim površinama.“
Dodaje se kako su u tom procesu prikupljena „vrijedna mišljenja i iskustva koja su ugrađena u prijedlog Odluke“.
„Donošenjem ove Odluke Grad Zagreb želi potaknuti odgovorniji odnos prema okolišu i predvoditi pozitivne promjene vlastitim primjerom, čime će se pridružiti nizu europskih gradova, poput Ljubljane i Beča, koji na snazi već imaju slične propise“, ističu u Gradu Zagrebu.
Drugim riječima, zagrebačka „zelena“ vlast u šestoj godini mandata predstavlja zakašnjelo usklađivanje s odavno uspostavljenim europskim standardima kao veliki politički uspjeh. Nakon višemjesečnih konzultacija sa zaposlenicima gradske uprave, organizira se još jedno javno savjetovanje, stvarajući dojam da svjedočimo klimatskoj revoluciji, iako Grad Zagreb zapravo tek pokušava sustići ono što su mnogi drugi odavno napravili.
Promjena započinje davanjem vlastitih primjera
Posebno je cinično kada isti političari govore o „predvođenju pozitivnih promjena vlastitim primjerom“, a mnogi se još uvijek sjećaju fotografija na kojima gradski dužnosnici na javnim događanjima piju vodu iz jednokratnih plastičnih boca.
Upravo zato zanimljivo je prisjetiti se srpnja 2024. godine, kada su gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova zamjenica Danijela Dolenec sudjelovali na konferenciji gradova svijeta posvećenoj klimatskim promjenama u Parizu. Ondje je predstavljen i fotografski projekt „Born PPM – 1000 portreta“ autorice Mary-Lou Mauricio, kojim se željelo upozoriti na rast koncentracije CO₂ u atmosferi kao posljedicu ljudskog djelovanja.
Tim smo povodom Službi za informiranje i medije Grada Zagreba (sada Odjel za informiranje i medije) postavili jednostavno pitanje: jesu li gradonačelnik i njegova zamjenica u Pariz putovali noćnim vlakom, kako bi vlastitim primjerom pokazali da ozbiljno shvaćaju smanjenje emisija stakleničkih plinova ili su putovali avionom?
Odgovor nikada nismo dobili, a upravo bi on najbolje pokazao gdje završava politički marketing, a gdje počinje osobna odgovornost za emisije stakleničkih plinova o kojima se na konferencijama toliko govori.
Ako se građanima neprestano propovijeda potreba za promjenom životnih navika, onda je sasvim legitimno očekivati da oni koji vode grad i predstavljaju se kao „zeleni“ prvi pokažu kako se to radi.
Podsjetimo, tadašnji zamjenik pariške gradonačelnice Christophe Najdovski u studenome 2021. doputovao je u Zagreb noćnim vlakom preko Züricha kako bi na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o zelenoj tranziciji Pariza. Time nije samo govorio o klimatskoj politici, nego ju je i osobno provodio.
Grad se ne mijenja fotografiranjem za klimatske (često greenwashing) kampanje, zakašnjelim odlukama, loše osmišljenim PR-om, plaćenim objavama u partnerskim medijima niti političkim samohvalama. Grad se mijenja dosljednošću između riječi i djela, vizijom, ozbiljnim infrastrukturnim projektima i spremnošću da političari od sebe traže jednako ili više nego što traže od građana.
Nažalost, u Zagrebu se i dalje previše političkog kapitala ulaže u simbolične poteze i „ekološki“ agitprop, dok ključni problemi grada – gospodarenje otpadom, prometna infrastruktura, javni prijevoz i gotovo svakodnevni prometni kolapsi – ostaju neriješeni. Upravo zato ovakve odluke, koliko god same po sebi bile korisne, ostavljaju dojam još jednog loše režiranog igrokaza, a ne ozbiljne politike koja mijenja grad.
Stjepan Felber | Ekovjesnik