Nova pravila EU-a o kružnosti automobilskog sektora
„Zeleniji automobili“ | Europski ured za okoliš i njemačka organizacija DUH pozdravljaju nova pravila, ali upozoravaju na ozbiljne nedostatke
Novi europski propisi obuhvaćaju cijeli životni ciklus vozila – od dizajna do obrade na kraju životnog vijeka – uključujući recikliranje i izvoz rabljenih vozila, a trebali bi automobile učiniti zelenijima Automobilska industrija ipak je izborila izostanak ograničenja za veličinu SUV vozila.
Europski parlament danas je dao konačno zeleno svjetlo novim pravilima kojima bi automobilski sektor trebao postati zeleniji, no prema ocjeni Europskog ureda za okoliš (European Environmental Bureau - EEB) i njemačke udruge za zaštitu okoliša i potrošača Deutsche Umwelthilfe (DUH), konačni dogovor nije ispunio sva očekivanja.
Novi propis objedinjuje zastarjelu Direktivu o vozilima na kraju životnog vijeka i Direktivu o homologaciji prema načelu smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja (3R) u jedinstvenu Uredbu o zahtjevima kružnosti u projektiranju vozila i gospodarenju otpadnim vozilima.
EEB i DUH smatraju da je riječ o važnom koraku za jačanje jedinstvenog tržišta Europske unije, poticanje kružnog gospodarstva i smanjenje utjecaja automobila na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa, od projektiranja do zbrinjavanja nakon uporabe. Ipak, upozoravaju da i dalje postoje ozbiljni nedostaci te da će provedba u državama članicama EU-a biti presudna.
Uredba uvodi niz obećavajućih instrumenata, uključujući Putovnicu kružnosti vozila (Circularity Vehicle Passport), sustave proširene odgovornosti proizvođača (Extended Producer Responsibility – EPR) na razini EU-a, minimalne zahtjeve za udio recikliranih materijala te bolja pravila za ponovnu uporabu dijelova i prikupljanje te obradu vozila.
Ako se provedu dovoljno ambiciozno, te bi mjere mogle pridonijeti dekarbonizaciji i kružnom gospodarstvu te povećati odgovornost proizvođača.
Međutim, novi propisi zaobilaze ono što organizacije EEB i DUH smatraju najvećim problemom sektora: automobili postaju sve veći i brojniji, što povećava potrošnju sirovina i štetu za okoliš. Uredba također daje prednost recikliranju umjesto učinkovitijim pristupima poput dugotrajnosti proizvoda, ponovne uporabe i popravaka.
Osim toga, proizvođači nisu odgovorni za rabljena vozila koja se izvoze izvan Europske unije. To je posebno problematično s obzirom na dugogodišnje zabrinutosti povezane s transparentnošću i odgovornošću u sektoru te brojne pozive organizacija za zaštitu okoliša, potrošačkih udruga i samih predstavnika industrije.
„Današnje glasanje u Europskom parlamentu šalje pomiješane poruke. Zakonodavci su uveli važne mjere kružnog gospodarstva, ali su na kraju popustili pritisku industrije. Odustali su od toga da proizvođače učine stvarno odgovornima za vozila koja stavljaju na tržište te su zanemarili kontinuirani trend proizvodnje sve većih i težih SUV vozila i automobila koji troše više resursa. Također su oslabili neke od najvažnijih odredbi, osobito one koje se odnose na recikliranu plastiku. To je propuštena prilika da se automobilski sektor usmjeri prema istinski kružnom modelu.“ – izjavio je Fynn Hauschke, viši stručnjak za kružno gospodarstvo i otpad pri EEB-u.
„Kartel protiv recikliranja koji je Europska komisija otkrila prošle godine pokazuje da proizvođači još uvijek ne pristupaju dovoljno ozbiljno zaštiti resursa i kružnom gospodarstvu. Pozdravljamo činjenicu da nova uredba o vozilima donosi jasnija pravila. Međutim, državama članicama ostavlja znatan prostor za različita tumačenja. One moraju osigurati da proizvođači osiguraju dovoljno sredstava za infrastrukturu potrebnu za obradu vozila. Dodatni važni izazovi bit će sprječavanje nezakonitog rastavljanja vozila i poticanje uporabe rabljenih rezervnih dijelova.“ – kazala je Barbara Metz, izvršna direktorica njemačke udruge za zaštitu okoliša i potrošača Deutsche Umwelthilfe.
Nakon formalnog odobrenja Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, uredba će biti objavljena u Službenom listu Europske unije i stupit će na snagu dvadeset dana kasnije.
Države članice EU-a zatim će imati dvije godine za početak njezine primjene. Ipak, za neke ključne mjere predviđena su duga prijelazna razdoblja, primjerice šest godina za obveze vezane uz udio reciklirane plastike i digitalnu Putovnicu kružnosti vozila.
Stjepan Felber | Ekovjesnik