Izmjenama Zakona o lovstvu predlaže se legalizacija krivolova?!?
Puške „petometke“ u prijedlogu izmjene Zakona o lovstvu
Ministarstvo poljoprivrede predlaže legalizaciju poluautomatskih puški „petometki“. Prijedlog je u sukobu s odredbama dvije europske direktive, Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, Bernskom konvencijom i samim lovačkim Pravilnikom o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja
„U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, predlaže se promjena kojom bi se legalizirao dio krivolova, te promjena koja bi predstavljala povredu međunarodnog prava i prava Europske unije. Time se želi legalizirati korištenje poluautomatskih pušaka sa spremnikom do četiri naboja, takozvanih 'petometki'“, navode u Udruzi Biom.
Naime, članak 13. prijedloga Zakona o izmjenama glasi: „U članku 66. stavku 1. točki 15. riječi: 'poluautomatskim oružjem sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja' zamjenjuju se riječima 'poluautomatskim vatrenim oružjem sa središnjom udarnom iglom sa spremnikom u kojem se nalazi više od četiri naboja'.”
Prijedlog izmjene nije u skladu s Direktivom 2009/147/EZ o pticama (Prilog IV) niti s Direktivom 92/43/EEZ o staništima (Prilog VI) pa ni s Bernskom konvencijom, koje izričito zabranjuju uporabu poluautomatskog i automatskog oružja sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja.
„Predložena odredba kojom se dopušta uporaba oružja većeg kapaciteta stoga predstavlja odstupanje od jasno propisanih ograničenja u pravu Europske unije, barem u dijelu koji se odnosi na vrste obuhvaćene tim direktivama. Dodatno, formulacija prijedloga je općenita i ne sadrži nikakva ograničenja u odnosu na vrste divljači, što stvara pravnu nesigurnost i otvara mogućnost primjene zabranjenih sredstava lova u situacijama u kojima su ona prema pravu Europske unije izričito nedopuštena. Uslijed toga, predložena izmjena predstavlja smanjenje razine zaštite divljači i može dovesti do povrede obveza Republike Hrvatske prema pravu Europske unije“, ističu u Udruzi Biom.
Dodaju kako predložene zakonske izmjene ne rješavaju problem netransparentnosti planskih dokumenata. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša daje javnosti pravo na informiranje i odlučivanje u pitanjima okoliša. Zahvaljujući tome građani mogu sudjelovati u raspravi može li se, primjerice, u prašumi izgraditi vjetroelektrana, na pašnjaku solarna elektrana ili peradarska industrija.
Netransparentnost planskih dokumenata
U Hrvatskoj gotovo svaki grad ima Plan zaštite divljači, a ako živite izvan gradova, za područje u kojem obitavate postoji 10-godišnji planski dokument u kojem je propisan način upravljanja divljači. U hrvatskom zakonodavstvu takvi dokumenti u pravilu prolaze proces savjetovanja s javnošću, ali hrvatski Zakon o lovstvu to ne predviđa kad je riječ o planskim dokumentima obuhvaćenim tim Zakonom. Proces izmjene Zakona o lovstvu stoga daje priliku za usklađivanje ovog dijela hrvatskog zakonodavstva s Aarhuškom konvencijom i hrvatskim Zakonom o zaštiti okoliša.
Naime, prema glavi IV. Zakona, lovnogospodarski planovi (lovnogospodarske osnove, planovi zaštite divljači) su planski akti za koje je neupitno da se radi o dokumentima koji imaju utjecaj na okoliš i prirodu. Odnosno, to su planski dokumenti o kojima javnost treba biti informirana i imati mogućnost sudjelovanja putem javnog savjetovanja, a sukladno propisima o zaštiti okoliša i propisima o pristupu informacijama.
Međutim, postojeći sustav ne osigurava u dovoljnoj mjeri transparentnost niti mogućnost sudjelovanja javnosti u donošenju tih dokumenata, iako njihovi učinci mogu biti usporedivi s drugim okolišnim planovima za koje su takvi postupci obvezni.
Primjer takve prakse ne treba daleko tražiti. U susjednoj Sloveniji, lovnogospodarski planovi su uredno predmet savjetovanja s javnošću koje organizira njihov Zavod za šumarstvo. U Hrvatskoj su šumskogospodarski planovi također predmet javne rasprave te bi i lovnogospodarski planovi također trebali prolaziti proceduru javne rasprave.
„Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i zastupnike u Hrvatskom saboru da ne podrže izmjene Zakona koje otvaraju pitanje usklađenosti s pravom Europske unije i načelima održivog upravljanja prirodnim resursima”, istaknuo je Boleslaw Slocinski iz Udruge Biom.