Do 2030. godine u gradovima će biti više bicikala od automobila
Budućnost se danas oblikuje više nego ikada u povijesti čovječanstva
„Grad koji pedalira je zdravi grad!“ vrlo su jasne riječi ekonomista i urbanista Frédérica Hérana o nužnosti prijelaza na ekološki prihvatljive vrste prijevoza u gradovima.
Iako mnogi osporavaju provedbu planova za prijelaz na ekološki prihvatljive vrste prijevoza, pa tako i što veću zastupljenost bicikla, ekonomist i urbanist Frédéric Héran vjeruje kako je u Parizu i drugim europskim velegradovima već dovoljno razvijena svijest o nužnosti prelaska na „eko-mobilni“ prijevoz.
Héran, autor knjige „Povratak bicikla - Razvoj urbanog prijevoza u Europi od 1817.-2050.“, sa sigurnošću tvrdi kako će bicikl i druge „eko-mobilne“ vrste prijevoza uskoro prevladati u svim europskim i svjetskim gradovima.
„Očigledno je da smo danas u fazi napuštanja ideje "svuda automobilom" prema kojoj su automobili imali apsolutni prioritet u prijevozu u svim okolnostima. Svi gradovi na svijetu sudjeluju u ovom prijelazu, koji ja nazivam eko-mobilnim.“ kaže Héran i dodaje: „U Parizu o tome svjedoče vrlo pouzdane brojke, točnije službeni podaci o prometu na glavnim cestama i koji u osnovi ističu sljedeće: od 1991. do 2015. godine broj osoba koje koriste automobile smanjio se za čak 45%. Prilično ohrabruje pad s 23% na 13% udjela u ukupnom broju prometovanja, uključujući korištenje podzemne željeznice, autobusnog prijevoza, hodanje i dr.“
Moglo bi se reći kako je automobil vrlo sebičan prema gradskom prostoru, odnosno potrošnja gradskog prostora po broju prevezenih osoba znatno je veća od drugih načina prijevoza. Autobusom se, primjerice, troši 200 do 300 puta manje gradskog prostora nego automobilom.
Slična je situacija i u drugim velikim europskim gradovima s vrlo gustim prometom, bilo da je riječ o Madridu, Londonu ili Amsterdamu, a posebno Berlinu ili Kopenhagenu. U svima njima u manjoj ili većoj mjeri postoji otpor prema ovoj "eko-mobilnoj tranziciji" i to se uvijek događa prema istoj shemi.
U Nizozemskoj su također postojali žestoki sukobi zagovornika i protivnika automobila u gradskom prijevozu. Još 1972. godine Amsterdam nije bio idiličan grad s velikim udjelom biciklista u prometu kao danas. Gradske četvrti Amsterdama bile su doslovno preplavljene automobilima u razdoblju od 1950. do 1975. godine. U popularnoj četvrti De Pijp stanovnici su otišli tako daleko da su u borbi protiv automobilske invazije podigli prepreke, a ni tučnjave nisu bile rijetke. Poznati novinar Vic Langenhoff, čiji je sin pregažen automobilom, objavio je članak pod nazivom „Zaustavi ubojstvo djece“ („Stop de kindermoord“) što je podiglo čitav val bijesa u cijeloj zemlji. Prema nazivu ovog članka osnovana je čak i istoimena udruga te su na kraju bili prisiljeni reagirati i političari.
Sličan slijed događaja odvijao se i u Njemačkoj uz žestoko protivljenje automobilskoj industriji. Kako su Nijemci uspjeli evoluirati? „U početku eksperimentiraju i promatraju učinke, a ako uoče problem, vraćaju se na prethodnu situaciju." kaže Héran.
S.F. / Ekovjesnik