Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2019. dosegnule najnižu razinu u zadnjih 30 godina
Put prema klimatski neutralnoj Europi do 2050. godine
Danas je objavljeno godišnje Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a koje pokazuje napredak EU-a u smanjenju emisija stakleničkih plinova u 2019. godini. Razine emisija stakleničkih plinova u 27 država članica EU-a smanjile su se za 3,7 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je BDP porastao za 1,5 %. U odnosu na 1990. razine emisija manje su za čak 24 %.
„Europska unija dokazuje da je moguće smanjiti emisije i ujedno ostvariti rast gospodarstva. Današnje izvješće, međutim, ponovno potvrđuje da je u svim sektorima gospodarstva potrebno više zalaganja da bismo ostvarili zajednički cilj klimatske neutralnosti do 2050. Zelena tranzicija je ostvariva ako u tome ustrajemo i iskoristimo oporavak kao priliku da obnovimo gospodarstvo na održiv način i povećamo njegovu otpornost na krize kako bismo imali zdravu i održivu budućnost.“ - izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan.
U 2019. godini najviše su pale razine emisija obuhvaćenih sustavom EU-a za trgovanje emisijama, i to za 9,1 % u odnosu na 2018., što približno odgovara iznosu od 152 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida (Mt CO2eq). To je smanjenje najvećim dijelom rezultat napretka u energetskom sektoru, u kojem je zabilježen pad emisija od gotovo 15 %, prije svega zahvaljujući zamjeni proizvodnje električne energije iz ugljena proizvodnjom iz obnovljivih izvora i plina. Emisije u industrijskom sektoru smanjile su se za gotovo 2 %. Provjerene emisije iz zrakoplovstva, koje trenutačno obuhvaćaju samo letove unutar Europskog gospodarskog prostora, nastavile su umjereno rasti te su se u odnosu na 2018. povećale za 1 %, odnosno za približno 0,7 Mt CO2eq. Razine emisija koje nisu obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, kao što su emisije iz sektora industrije, prometa, građevinarstva, poljoprivrede i otpada, nisu se znatno promijenile u odnosu na 2018.
Rashodi EU-a za zaštitu klime, financiranje zelenih tehnologija, primjenu novih rješenja i međunarodnu suradnju povećali su se u 2019. i nastavit će se povećavati tijekom oporavka Europe uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Prihodi od dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama postaju sve važniji izvor financiranja borbe protiv klimatskih promjena. Ukupni prihodi koje su države članice, Ujedinjena Kraljevina i zemlje EGP-a ostvarile od dražbi u razdoblju od 2012. (početak dražbi u okviru sustava za trgovanje emisijama) do sredine 2020. iznosili su više od 57 milijardi eura, a više od polovine tog iznosa ostvareno je 2018. i 2019. Ukupni prihodi od dražbi 2019. premašili su iznos od 14,1 milijarde eura. Od tog ukupnog iznosa 77 % iskoristit će se u klimatske i energetske svrhe, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2018., kad je udio tih prihoda iznosio 70 %. Osim toga, sve veći broj projekata u području klime financiranih sredstvima EU-a financira se monetizacijom emisijskih jedinica u okviru programa NER 300, Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.
Izvješće o napretku mjera klimatske politike EU-a pod naslovom Kick-starting the journey towards a climate-neutral Europe by 2050 prikazuje napredak EU-a i njegovih država članica u smanjenju emisija stakleničkih plinova i najnovija kretanja u području klimatske politike EU-a. Izvješće sastavlja Glavna uprava za klimatsku politiku na temelju podataka koje su dostavile države članice u skladu s Uredbom o mehanizmu praćenja klimatskih promjena (Uredba br. 525/2013).
Europska komisija / Ekovjesnik