Zelena akcija: Energetska strategija nas vodi u fosilnu budućnost

Hrvatsku politiku diktiraju veliki trgovci naftom i plinom

Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine vodi nas u novo desetljeće ulaganja u fosilnu infrastukturu, poput LNG terminala na Krku, Jadranko-jonskog plinovoda, daljnje eksploatacije nafte i plina u Slavoniji, Lici i Jadranu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu, ističe se u priopćenju Zelene akcije.

Strategija, koja se nalazi na javnoj raspravi do 20. lipnja, doduše prepoznaje problem i važnost prelaska na niskougljičnu energetiku, ali ne i hitnost klimatske krize te priliku koju takva tranzicija može imati za lokalnu ekonomiju i hrvatske građane/ke. Primjerice, Finska, država koja će prije Hrvatske predsjedati Europskom unijom, planira do 2035. godine svoje emisije smanjiti za 100 % te tako postati klimatski neutralna.

Prošlog tjedna izdane dozvole kanadskoj naftnoj tvrtki Vermilion

U hrvatskoj strategiji je odabran manje ambiciozan scenarij dekarbonizacije energetskog sektora te se čini kao da Vlada u panici želi naftnom i plinskom sektoru dati još dvadeset godina za istraživanje i eksploataciju plina i nafte. Vjerojatno je svjesna da je kraj fosilne ere tu pa pokušava maksimalno razvodniti klimatske politike. Toj tvrdnji idu u prilog i dozvole koje su prošli tjedan izdane kanadskoj naftnoj tvrtki Vermilion u svrhu eksploatacije nafte i plina u Slavoniji.  

Treba spomenuti i kako se Nacrt Strategije ni u kojem segmentu ne referira na najnoviji znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o utjecajima globalnog zagrijavanja od 1.5 °C na ljude i okoliš. Prema tom izvještaju, države moraju hitno revidirati svoje klimatske politike te što prije napustiti korištenje fosilnih goriva. Korjenite promjene u svim sektorima moraju se dogoditi u idućih 10 godina kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C.

Hoćemo li reagirati na opasnosti globalne klimatske krize?

Prijedlog Strategije nažalost većinu promjena odgađa za period nakon 2030. godine te se u idućih 10-15 godina planiraju izuzetno štetni projekti na fosilna goriva, vjerojatno pod pritiskom plinske i naftne industrije. Dodatno, predviđa se kako će vrhunac nacionalne proizvodnje nafte i plina biti oko 2035. godine, što jasno definira namjeru Vlade RH da dodijeli nove koncesije na 90 % kopna, ali isto tako i na Jadranu. Građani i građanke RH su još 2015. godine  poručili da ne žele naftne platforme na Jadranu te da su se protiv njih itekako spremni boriti. Strategijom je planirano povećanje udjela obnovljivih izvora energije, ali se potpuno ignorira koncept građanske energije koja mora imati važnu ulogu u tranziciji prema niskougljičnom društvu. Za primjer, u Njemačkoj je više od 50 % instaliranih obnovljivih izvora energije u rukama građana i građanki.

Iduće je desetljeće ključno u borbi protiv klimatskih promjena te je bitno prekinuti sva daljnja investiranja u novu fosilnu infrastrukturu. Hrvatska može i treba biti ambicioznija te svojim primjerom potaknuti druge države na promjene, posebno imajući u vidu hrvatsko predsjedanje Europskom unijom 2020. godine.

Zelena akcija / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Ovogodišnji lipanj najtopliji u 140 godina mjerenja

Prema najnovijem izvješću američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), prosječna globalna temperatura je prošlog mjeseca bila 0,95 °C iznad prosjeka za 20. stoljeće, čime je ovogodišnji lipanj bio najtopliji u proteklih 140 godina koliko se u svijetu mjere i bilježe temperature.

Energetska unija - Od vizije do stvarnosti

Iz četvrtog izvještaja o stanju energetske unije vidljivo je da je Europska komisija u potpunosti ostvarila svoju viziju Strategije energetske unije kojom se svim Europljankama i Europljanima jamči dostupna, cjenovno pristupačna, sigurna, konkurentna i održiva energija.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER