IRB: Duboki Jadran doseže temperaturne vrijednosti predviđene za kraj stoljeća

U sklopu međunarodnog istraživanja, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini – najdubljem dijelu Jadrana – i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija. Promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju se već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

„Normalno je, ljeto je.“

Milijuni Francuza i dalje su izloženi iznimno visokim temperaturama uslijed najnovijeg toplinskog vala, a stanovnici velikih gradova poput Bordeauxa dosad nikad nisu doživjeli ovako intenzivnu vrućinu. Oboreni su brojni rekordi s temperaturama koje se približavaju 43 °C, a najviše zabrinjava što će ovaj toplinski val trajati barem još tjedan dana.

S manje snijega drveće apsorbira manje CO₂

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Živi građevinski materijal koji usisava CO₂ iz zraka

Ideja zvuči futuristički: istraživači nastoje spojiti konvencionalne materijale s bakterijama, algama i gljivama s ciljem stvaranja živih materijala koji zahvaljujući metabolizmu mikroorganizama stječu korisna svojstva — poput sposobnosti vezanja CO₂ putem fotosinteze, objašnjava Mark Tibbitt, profesor na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH Zürich).

Kako zaslanjenje slatkovodnih sustava utječe na ciklus metana?

Novo istraživanje znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Danske otkriva kako klimatske promjene mijenjaju mikro život u Vranskome jezeru i utječu na stvaranje i oksidaciju metana,  jednog od najopasnijih stakleničkih plinova.

Svjetski dan zaštite okoliša: Znanstvenici IRB-a u borbi protiv onečišćenja plastikom

U trenutku kada se procjenjuje da godišnje više od 11 milijuna tona plastike dospijeva u vodene ekosustave, a čak 13 milijuna tona nakuplja u tlu, potreba za znanstveno utemeljenim i interdisciplinarnim pristupom rješavanju ovog globalnog izazova nikad nije bila veća.

Znanstvenici prvi put najdetaljnije snimili virus koji ubija bakterije

Istraživači Sveučilišta u Pittsburghu proizveli su dosad najdetaljniju snimku bakteriofaga – bakterijskih virusa koji napadaju i ubijaju bakterije. Ovo istraživanje omogućilo im je da prvi put jasno vide strukturu dijela virusa koji se izravno veže za ciljanu stanicu bakterije iz roda Mycobacterium.

Jesu li pčelinje energetske pločice nova nada za opstanak oprašivača?

U vremenu kada bilježimo alarmantan gubitak pčelinjih kolonija, znanstvenici su predstavili inovaciju koja bi mogla označiti prekretnicu u očuvanju ovih ključnih oprašivača – novu, potpuno umjetnu prehranu za medonosne pčele koja u potpunosti zamjenjuje prirodni pelud.

Pokrenut projekt za stvaranje najvećeg područja tamnog neba u Austriji

Čak 22 općine u Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Štajerskoj obvezale su se na zaštitu noćnog neba s ciljem stvaranja najvećeg područja tamnog neba u Austriji. To je izuzetno važno za divlje životinje, zdravlje ljudi – i nesmetan pogled na zvijezde.

Izloženost mikroplastici može uzrokovati otpornost bakterija na lijekove

Jedna od mogućih posljedica plastične krize mogao bi biti porast bakterija otpornih na antibiotike. Istraživači Sveučilišta u Bostonu otkrili su da su bakterije izložene mikroplastici postale otporne na više vrsta antibiotika koji se obično koriste za liječenje infekcija.