GLOBALNO ZATOPLJENJE

S manje snijega drveće apsorbira manje CO₂

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Djecu rođenu u klimatskoj krizi očekuje užarena budućnost

Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji s daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca tijekom svog života doživjet će više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.

Dok se vrućine pojačavaju, biljke sve teže dišu!

Ekstremne suše i toplinski valovi koji sve češće pogađaju jugozapadnu Europu ozbiljno narušavaju sposobnost ekosustava da upijaju ugljikov dioksid (CO₂) – jedan od ključnih stakleničkih plinova koji potiče globalno zatopljenje.

Météo-France | Kakva nas klima očekuje do 2100.?

Uz predviđeni porast prosječne temperature od +4 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, obilnije kiše, međugodišnju varijabilnost i ekstremne vremenske događaje neophodno je imati precizno znanje o budućim klimatskim kretanjima kako bismo im se što bolje prilagodili, ističu stručnjaci Météo-Francea.

Značajno povećane kratkotrajne jake kiše posljednjih desetljeća utječu na porast poplava

Količina oborina u jednom danu tijekom ekstremnih vremenskih događaja u posljednjih 40 godina povećala se za osam posto, a ekstremni vremenski događaji unutar jednog sata sada donose 15 posto više kiše nego prije. Ovo povećanje izravno je povezano s globalnim zatopljenjem, a povezanost je manje jasna kada je riječ o povećanju dnevnih količina kada veću ulogu imaju vremenski uvjeti.