Danas u New Yorku počinju završni pregovori za UN-ov Sporazum o svjetskim morima. Bez čvrstog Sporazuma praktički je nemoguće stvoriti mreže morskih rezervata koji će pokriti najmanje 30 % svjetskih mora do 2030., tzv. „cilj 30x30“ koji je dogovoren na konferenciji COP15 u Montrealu u prosincu 2022. Na posljednjim pregovorima postignut je napredak, što daje nadu da je Sporazum nadohvat ruke.

Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

U jednoj od najznačajnijih afričkih luka, tanzanijskom gradu Dar-es-Salaamu, svakodnevni ulov lokalnih ribolova ugrožavaju ilegalni brodovi koji korištenjem eksploziva uzimaju veći dio ulova, uništavajući pritom koraljne grebene i izlažući ekosustav riziku. 

Zalihe ribe u europskim morima opasno su ugrožene prekomjernim i opasnim izlovom ribe

Crnom ledenom kitu prijeti skoro izumiranje. Zbog nedostatka hrane u područjima gdje inače obitavaju, kitovi su krenuli na sjever u nezaštićena i njima nepoznata područja. Na tom putu često ugibaju zbog sudara s teretnim brodovima, a masovni izlov riba i rakova ograničava dostupne količine njihove hrane i u novim vodama. Situacija je ozbiljna, no istraživači tvrde da se crne kitove i dalje može spasiti počnemo li ispravno djelovati i to odmah!

Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.