U Barceloni je predstavljen projekt „Barcelona na 50 °C“ kojim se grad nastoji pripremiti za sve češće ekstremne vrućine, koje istodobno utječu na zdravlje stanovništva, funkcioniranje ključnih javnih usluga i koordinaciju svih uključenih dionika.

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je novo izvješće pod nazivom „Ekstremne vrućine, zdravlje u opasnosti“ i predstavio ga 1. srpnja u sklopu Opservatorija za zdravlje i okoliš osiguravajućeg društva DKV.

Gradovi su posebno ranjivi na zdravstvene posljedice povezane s vrućinom zbog kumulativnog djelovanja urbanog toplinskog otoka i porasta temperatura uzrokovanog klimatskim promjenama.

U petak, 20. veljače 2026., točno u jedanaest sati, nakon nekoliko dana odgode zbog vjetrovitog vremena, dizalica je podigla posljednji dio monumentalnog križa na vrh najvišeg tornja bazilike Sagrada Família u Barceloni. Tim je činom, 144 godine nakon polaganja kamena temeljca, slavna bazilika konačno dosegnula svoju maksimalnu visinu od 172,5 metara.

Sitne lebdeće čestice PM2,5 povećavaju rizik od svih podtipova raka pluća, dok su NO₂, O₃ i SO₂ povezani s nemalostaničnim rakom pluća

Španjolski ministar prometa i održive mobilnosti, Óscar Puente, najavio je plan za povećanje brzine u španjolskoj mreži vlakova velikih brzina na 350 km/h, čime bi se postigle brzine poput onih u kineskom sustavu brzih vlakova. Cilj je ovu brzinu postupno uvesti u cijelu mrežu zahvaljujući novim aerodinamičnim pragovima koji omogućuju sigurnije prometovanje pri vrlo visokim brzinama.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

U popularnoj četvrti Barceloneta, u središtu turističkog šušura, jedan bar odlučio je uvesti pravilo koje izaziva podijeljene reakcije. Cijena kave raste s vremenom koje provedete za stolom, a ako „predugo sjedite“ – plaćate kaznu.

Ekstremne suše i toplinski valovi koji sve češće pogađaju jugozapadnu Europu ozbiljno narušavaju sposobnost ekosustava da upijaju ugljikov dioksid (CO₂) – jedan od ključnih stakleničkih plinova koji potiče globalno zatopljenje.

Po uzoru na „superblokove“ u Barceloni, i u Beču nastaje prvi Supergrätzl. Ideja „superbloka“ jest smiriti promet, odnosno onemogućiti prolazni promet čime se stvara više prostora za ljude i zelenilo, a kvaliteta života neupitno se povećava.