Znanstvenici upozoravaju na mogućnost gubitka 90 % planktona u oceanima do 2045.

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog oceana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog onečišćenja oceana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti istrijebiti planktone. Najsitniji stanovnici svjetskih mora i oceana temelj su čitavog morskog hranidbenog lanca, ali i prava pluća našeg planeta jednako važna kao drveće.

Eurostat: Emisije CO2 iz potrošnje energije u 2021. porasle za više od šest posto

Emisije ugljikovog dioksida nastale izgaranjem fosilnih goriva u EU-u – uglavnom nafte i naftnih proizvoda, prirodnog plina, ugljena i treseta – tijekom 2021. godine, u kojoj su države članice EU-a ukinule većinu mjera za suzbijanje širenje koronavirusa, porasle su za 6,3 % u usporedbi s prethodnom godinom.

Tekstilni filtar hvata CO2 iz ispušnih plinova i zraka

Istraživači sa Sveučilišta North Carolina State (NCSU) otkrili su da mogu filtrirati ugljikov dioksid iz zraka i ispušnih plinova korištenjem novog filtra izrađenog od kombinacije pamučne tkanine i enzima ugljikova anhidraza koji katalizira pretvorbu ugljikovog dioksida i vode u ugljikovu kiselinu i obratno.

„Spremni za 55 %”: Parlament podržava veće ambicije EU-a za ponore ugljika do 2030.

Europski parlament je u srijedu podržao prijedlog Europske komisije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje prirodnih ponora ugljika u sektorima korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), pomoću kojih bi se cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. povećao na 57 %.

Zastupnici podržali cilj nulte stope emisija za automobile i kombije do 2035.

Europski parlament podržava revidirane standarde emisija CO2 za nova osobna i laka gospodarska vozila, što je dio paketa „Spremni za 55 % do 2030. godine”.

Dana 28. srpnja iscrpit ćemo sve Zemljine resurse za 2022.

Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Prema mreži Global Footprint Network taj se dan od 1970-ih događa sve ranije, a 2022. godine pada na 28. srpnja ili dan ranije nego prošle godine. Preostali dio godine živjet ćemo na ekološki dug i nastavljat ćemo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

Na Dan planeta Zemlje objavljeno Europsko izvješće o stanju klime 2021.

U Europi je 2021. zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti mjerenja uz 1,0 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., praćeno velikim poplavama u zapadnoj Europi i suhim uvjetima na Mediteranu.

Posljednjih sedam godina najtoplije su u povijesti mjerenja. Razine stakleničkih plinova u porastu.

Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.

Programi energetske obnove zgrada za razdoblje do 2030. godine

Cilj programa je dekarbonizacija postojećeg fonda zgrada do 2050. godine, odnosno postupno povećanje trenutne stope energetske obnove ukupnog fonda zgrada s 0,7 % godišnje (1.350.000 m²/god) na 3 % 2030. godine ili 30 milijuna m² energetski obnovljenih zgrada do 2030. godine.

Dugotrajno preživljavanje algi u mraku

Jedna od neposrednih tema konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP26 bio je ciklus ugljika, odnosno rast koncentracije stakleničkih plinova te njihov utjecaj na klimatsku krizu. Nedavno objavljeno istraživanje donosi nove spoznaje, važne za razumijevanje globalnog ciklusa ugljika.