Zastupnici ističu kako su za ostvarivanje nulte stope smrtnih slučajeva na EU cestama do 2050. godine potrebne stroge mjere, poput uvođenja ograničenja brzine do 30 km/h te nulte tolerancije za vožnju pod utjecajem alkohola.
U rezoluciji o sigurnosti na cestama EU-a, prihvaćenoj u srijedu s 615 glasova za, 24 suzdržanih i 48 protiv, napominje se kako godišnje u Uniji u prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120.000 zadobije teške ozlijede. Napredak u smanjivanju stope smrtnosti u EU-u u posljednjih godina stagnira te Unija nije ispunila svoj cilj da se u razdoblju od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi. Naime, stopa smrtnosti na cestama pala je za 36 %.
Prema podacima Komisije, Švedska i dalje ima najsigurnije ceste (18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), a Rumunjska je na začelju te je u 2020. zabilježila 85 smrti u prometu na milijun ljudi.
U Hrvatskoj je u 2020. na milijun stanovnika bilo 58 poginulih, što je znatno više iznad prosjeka EU-a (42). Broj smrtnih slučajeva na cestama ipak je u 2020. godini pao za 20 % čime je dosegao dosad najniži broj, a u razdoblju od 2010. do 2020. pao je za 44 %, daleko brže od prosjeka EU-a, iako s vrlo visoke razine.
Sigurna ograničenja brzine
Zastupnici su upozorili kako je prekoračenje brzine ključni faktor u oko 30 % smrtonosnih sudara na cesti. Smatraju da bi Komisija stoga treba preporučiti primjenu sigurnih ograničenja brzine, poput automatske primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka.
Kako bi se dodatno promicala sigurnost na cestama, zastupnici također inzistiraju na nultoj toleranciji vožnje pod utjecajem alkohola, ističući kako je alkohol bio prisutan u oko 25 % svih smrtnih slučajeva na cestama.
Poticaji za sigurnost, bolja infrastruktura i više koordinacije
Europarlamentarci traže od Komisije da razmotri uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih i elektroničkih uređaja vozača opcijom „sigurnog načina vožnje“. Dodaju kako bi se za kupovinu automobila s najvišim sigurnosnim standardima trebali ponuditi porezni poticaji i privlačni paketi osiguranja motornih vozila.
Nadalje, zastupnici zagovaraju veća ulaganja u infrastrukturu koja će omogućiti cestovnu sigurnost i smatraju da se treba fokusirati na zone s najvišim brojem prometnih nesreća. Stoga se države članice EU-a pozivaju na uspostavljanje nacionalnih fondova za cestovnu sigurnost u okviru kojih će se novac od naplaćenih kazni usmjeriti u projekte cestovne sigurnosti.
Stoga se s ciljem pravilne provedbe sljedećih koraka u politici EU-a o sigurnosti na cestama od Komisije traži osnivanje Europske agencije za cestovni promet kako bi se pružila potpora razvoju održivog, sigurnog i pametnog cestovnog prijevoza.

>>> Pročitajte još >>> Od 30. kolovoza 2021. najveća dopuštena brzina u cijelom Parizu ograničena je na 30 km/h. Time se želi postići smanjenje buke, prometnih nesreća i veća protočnost prometa. / © Emilie Chaix / Ville de Paris
„Europljani predugo imaju neprihvatljivo visoki broj poginulih na cestama. Ako se Komisija i države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost, te uz snažnu političku volju i primjereno financiranje, realno je težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030. godine. Već znamo što su uzroci smrtnosti u prometu. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da primjene posebne mjere za potporu naporima spašavanja života. Primjerice, uvođenje ograničenje brzine, posebno automatske primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge načina javnog prijevoza te uspostava nove Europske agencije za cestovni promet.“ – izjavila je izvjestiteljica Europskog parlamenta Elena Kountoura (Ljevica, Grčka).
Europski parlament / Ekovjesnik
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.