Južnokorejski znanstvenici stvorili su prvu potpuno prozirnu solarnu ćeliju koja bi mogla dovesti do znatno šireg korištenja solarne energije u kućanstvima, ali i u svim područjima ljudske djelatnosti.
Nalazimo li se na početku puta prema proizvodnji potpuno nevidljivih solarnih panela i hoće li naši prozori u bliskoj budućnosti proizvoditi električnu energiju? Znanstvenici sa Sveučilišta Incheon u Južnoj Koreji uspjeli su primijeniti svoju teoriju u praksi te stvoriti novu, potpuno transparentnu solarnu ćeliju.
Pet godina nakon Pariškog klimatskog sporazuma, sve su oči uprte u svjetski napredak na putu prema klimatski neutralnoj budućnosti, pri čemu energetska tranzicija, odnosno prelazak s fosilnih goriva na korištenje obnovljivih izvora poput sunčeve energije te energije vjetra i valova, predstavlja ključni dio ovog cilja. Sunčeva energija uvijek se smatrala najpouzdanijim i najzastupljenijim izvorom energije na Zemlji, a tome u prilog ide i sve jeftinija tehnologija solarne energije, kao i njena učinkovitost i ekološka prihvatljivost. Međutim, solarne ćelije su još uvijek neprozirne, što sprječava njihovu širu upotrebu i integraciju u svakodnevnim materijalima, zbog čega su svoju primjenu našle najčešće na udaljenim solarnim farmama i krovovima zgrada.
No, profesor Joondong Kim s Odjela za elektrotehniku Nacionalnog sveučilišta Incheon u Južnoj Koreji smatra kako će se u bliskoj budućnosti proizvoditi solarne ćelije nove generacije koje će se moći integrirati u prozore, pročelja zgrada pa čak i u zaslone mobitela. U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Power Sources, profesor Kim i njegovi kolege detaljno opisuju svoj najnoviji izum: potpuno prozirnu solarnu ćeliju!
„Jedinstvene značajke prozirnih fotonaponskih ćelija mogle bi imati različite primjene u tehnologiji u svim područjima ljudske djelatnosti“, kaže profesor Joondong Kim.
Znanstveni tim sa Sveučilišta Incheon je za poluvodičke slojeve koji hvataju svjetlost i pretvaraju je u električnu energiju koristio titanijev dioksid (TiO2) i niklov(II) oksid (NiO). Oba materijala su netoksična i idealna za izradu ekološki prihvatljivih solarnih ćelija, imaju visoku optičku prozirnost te propuštaju svjetlost. Njihova su otkrića bila ohrabrujuća, a performanse ćelije prilično dobre s učinkovitošću pretvorbe snage od 2,1%. Ćelija je također vrlo brzo reagirala i radila u uvjetima slabog osvjetljenja, a kroz njene slojeve propušteno je više od 57 % vidljive svjetlosti. U završnom dijelu eksperimenta istraživači su pokazali kako se njihov uređaj može koristiti za napajanje malog motora.

„Iako je ova inovativna solarna ćelija još uvijek u povojima, naši rezultati snažno sugeriraju da je moguće daljnje poboljšanje prozirnih fotonaponskih sustava optimiziranjem optičkih i električnih svojstava solarne ćelije“, sugerira prof. Kim.
Sad kad su pokazali praktičnost prozirne solarne ćelije, nadaju se da će u bliskoj budućnosti dodatno poboljšati njezinu učinkovitost. Samo daljnja istraživanja mogu potvrditi hoće li prozirne solarne ćelije doista postati stvarnost i pronaći široku primjenu, no ova nova tehnologija doslovno otvara prozor u budućnost čiste energije.
S.F. / Ekovjesnik
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.