© J Paulo Mag / Unsplash
NAJNOVIJE
- EU je na putu ostvarenja ciljeva smanjenja emisija do 2030., ali napredak se mora ubrzati
- Povratak na prag od +1,5 °C ne bi zaustavio porast razine mora
- Copernicus: prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već početkom 2029.
- Grad Vinkovci sadnjom stabala obilježio pobjedu u projektu „Od izvora do mora“
- U Šibeniku s radom počelo jedno od najvećih baterijskih skladišta električne energije u Hrvatskoj
- Električna vozila smanjuju potrošnju nafte pet puta više nego prije pet godina
- PFAS u akumulacijama: izvori pitke vode diljem svijeta onečišćuju se na različite načine
- Izrael i Njemačka nastavljaju energetsku suradnju: potpisan program za 2027.
- Uoči početka COP31 sateliti otkrili velika ispuštanja metana s turskih odlagališta otpada
- U Ljubljani otvoren Most doživljaja Muste
EU je na putu ostvarenja ciljeva smanjenja emisija do 2030., ali napredak se mora ubrzati
Europska agencija za okoliš (EEA): „Trendovi i projekcije u Europi 2026.”
Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je u ponedjeljak izvješće „Trendovi i projekcije u Europi 2026.”, u kojem se, prema preliminarnim podacima, ističe smanjenje emisija za 1,6 posto u 2025. godini. Kako se stopa smanjenja neto emisija stakleničkih plinova prošle godine ipak usporila, EEA naglašava koliko je važno u potpunosti provesti planove EU-a i nacionalne planove za ublažavanje klimatskih promjena kako bi se do 2030. ostvario cilj neto smanjenja od 55 %.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) „Trendovi i projekcije u Europi 2026.”, ostvarenje klimatskog cilja EU-a za 2030. sve više ovisi o provedbi, a sve manje o smjeru djelovanja. Kad se u obzir uzmu dodatne planirane politike i mjere, predviđa se da će EU do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za 54 % u odnosu na razine iz 1990., čime će se približiti pravno obvezujućem cilju od 55 %.
Međutim, pretvaranje planova u stvarno smanjenje emisija zahtijevat će potpunu i pravodobnu provedbu planiranih politika i mjera. Kako bi se cilj ostvario, smanjenje emisija u sektorima obuhvaćenima Uredbom o raspodjeli tereta (Effort Sharing Regulation – ESR) tijekom sljedećih pet godina morat će biti jednako smanjenju postignutom tijekom prethodna dva desetljeća zajedno. Napredak je posebno izazovan u sektorima krajnje potrošnje, kao što su promet, zgradarstvo i poljoprivreda, u kojima promjene ponašanja i odluke kućanstava o ulaganjima imaju važnu ulogu u smanjenju emisija.
Smanjenje emisija donosi šire koristi
Neto emisije stakleničkih plinova EU-a obuhvaćene Europskim zakonom o klimi 2025. pale su za 39 % u odnosu na razine iz 1990., čime je potvrđen znatan napredak EU-a potaknut preobrazbom energetskog sustava, tehnološkim inovacijama i društvenim promjenama.
Do tog je smanjenja došlo i uz rast bruto domaćeg proizvoda i broja stanovnika za 74 %, odnosno 8 % u istom razdoblju, što pokazuje da održivi gospodarski i demografski rast može ići ruku pod ruku sa znatnim smanjenjem emisija.
Istodobno se sve više povezuju klimatsko djelovanje, energetska sigurnost i konkurentnost: smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima postaje preduvjet dugoročne gospodarske otpornosti i industrijske snage Europe.
Prema preliminarnim podacima za 2025., neto ponor ugljika u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) povećao se za 25 MtCO₂e u odnosu na prethodnu godinu. Industrijski sektor također je zabilježio znatno smanjenje emisija, za 15 MtCO₂e u odnosu na 2024.
Godišnje emisije stakleničkih plinova povećale su se i u domaćem prometu (+0,3 %) i u zgradarstvu (+0,8 %). U tim sektorima udio obnovljivih izvora energije i dalje zaostaje te iznosi 12 %, odnosno 27 % bruto finalne potrošnje energije, u usporedbi s 50 % proizvodnje energije u elektroenergetskom sektoru.
Određivanje cijene ugljika i dalje potiče smanjenje emisija
Od 2005. godišnja stopa smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u više se nego udvostručila, što odražava snažniju klimatsku politiku i sve veći učinak sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Emisije iz sektora obuhvaćenih sustavom ETS-a smanjivale su se znatno brže od emisija koje se ponajprije reguliraju nacionalnim mjerama u okviru Uredbe o raspodjeli tereta.
Provedba sljedeće faze tranzicije
U izvješću se ističe da će sljedeća faza europske tranzicije sve više ovisiti o ubrzanju smanjenja emisija u prometu, zgradarstvu, poljoprivredi i industriji, u kojima je napredak uglavnom bio sporiji nego u elektroenergetskom sektoru. Ta kretanja naglašavaju važnost provedbe dodatnih politika i mjera (PaMs) usmjerenih na sektore obuhvaćene Uredbom o raspodjeli tereta, i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kako bi se ostvario klimatski cilj EU-a za 2030.
EU želi postati prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu
Europskim zakonom o klimi (ECL), donesenim 2021. i izmijenjenim 2026., utvrđeni su pravno obvezujući ciljevi: smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i 90 % do 2040. u odnosu na razine iz 1990. te postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.
Izvješće EEA-e „Trendovi i projekcije u Europi 2026.” donosi pregled povijesnih trendova, nedavnog napretka i predviđenog budućeg napretka u ublažavanju klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova, povećanjem udjela obnovljive energije i poboljšanjem energetske učinkovitosti. Temelji se na podacima 27 država članica EU-a, pet članica EEA-e i devet ugovornih stranaka Energetske zajednice.
Izvješće EEA-e podupire Izvješće Europske komisije o napretku u klimatskom djelovanju, koje prikazuje napredak u ostvarivanju ciljeva EU-a za smanjenje emisija. Obuhvaća stvarne, odnosno povijesne, emisije i predviđene buduće emisije za EU u cjelini i svaku državu članicu EU-a. Sadrži i informacije o različitim područjima klimatske politike, napretku u zakonodavstvu EU-a, financiranju klimatskog djelovanja i prilagodbi.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
