TORRI DELL'EUR | Obnovljeni kompleks velike povijesne i arhitektonske vrijednosti, svečano je otvoren 12. listopada u nazočnosti rimskog gradonačelnika Roberta Gualtierija
Obnovom su spojeni očuvanje i inovacije: vraćena su izvorna arhitektonska obilježja nebodera, a pritom su primijenjeni najnapredniji kriteriji energetske učinkovitosti, tehnoloških inovacija i održivosti okoliša.
Obnova triju nebodera vrijedna 250 milijuna eura dovršena je pod vodstvom Grupe CDP (Gruppo Cassa Depositi e Prestiti), vlasnika kompleksa preko društva CDP Real Asset SGR. Neboderi su tako vraćeni u punu funkciju.
Projekt urbane obnove obuhvatio je pet zgrada: tri nebodera s po 17 katova i dvije niže zgrade, kao i zgradu koja ih međusobno povezuje. Ukupna površina iznosi oko 60 000 četvornih metara, uz dodatnih 21 700 četvornih metara podzemnih prostora. Radovi su započeli 2022. kako bi se obnovio kompleks koji se dugo nije koristio.
Obnova, koju je financirala Grupa CDP, spojila je očuvanje i inovacije. Vraćena su izvorna arhitektonska obilježja nebodera, a pritom su primijenjeni najnapredniji kriteriji energetske učinkovitosti, tehnoloških inovacija i održivosti okoliša.
Svečanost otvaranja započela je pozdravnim govorima zamjenika ministra gospodarstva i financija Maurizija Lea, gradonačelnika Roberta Gualtierija i glavnog izvršnog direktora Casse Depositi e Prestiti Darija Scannapieca. Potom su se okupljenima obratili glavni izvršni direktor društva CDP Real Asset SGR Antonino Turicchi, pročelnik za urbanizam Maurizio Veloccia, predsjednik društva Carron Spa Società Benefit, izvođača radova, Diego Carron, ravnatelj Porezne uprave Vincenzo Carbone i predsjednica IX. rimske općine Titti Di Salvo.
Nebodere je početkom 1960-ih projektirao Cesare Ligini, istaknuti predstavnik talijanskog racionalizma (Architettura razionale). Obnovom se nastojalo ponovno povezati zgrade s okolnim prostorom te uspostaviti njihovu fizičku i vizualnu povezanost s gradskim tkivom. U njima će nalaziti novo sjedište Porezne uprave.
„Ovi neboderi predstavljaju remek-djelo talijanske arhitekture, a njihova obnova doprinosi i obnovi cijelog EUR-a“, izjavio je rimski gradonačelnik Roberto Gualtieri. „Riječ je o kompleksu koji se svojedobno čak namjeravalo srušiti, a trebalo ga je revitalizirati, obnoviti i sačuvati. Obavljen je izvanredan posao i zahvaljujem CDP-u jer se talijanskoj prijestolnici vraća pravi dragulj. U ovom će području uskoro u jezeru EURA moći kupati, a početkom 2027. ponovno će se otvoriti Muzej rimske civilizacije (Museo della Civiltà romana). EUR se ovim neboderima potvrđuje kao veliko, napredno i moderno poslovno središte.“
„Otvaranje nebodera EUR-a važan je rezultat za Rim i pokazuje da se zgradama koje se godinama nisu koristile može udahnuti novi život, a da se pritom ne izbrišu njihova arhitektonska obilježja“, dodao je rimski pročelnik za urbanizam Maurizio Veloccia. „Zahvaljujući projektu urbane obnove, EUR ponovno postaje moderno i učinkovito poslovno središte koje vodi računa o održivosti, s novim uslugama, zelenim površinama i sadržajima namijenjenima dobrobiti ljudi. Ovo otvaranje dio je šire preobrazbe kojom se jača uloga EUR-a kao velike poslovne četvrti te središta tehnoloških inovacija i gospodarstva.“
EUR je velika gradska četvrt na jugozapadu Rima, čije ime potječe od talijanskog naziva za Svjetsku izložbu u Rimu (Esposizione Universale di Roma). Zamišljena je kao mjesto održavanja izložbe 1942. godine i dio šireg plana širenja grada prema moru. Ideja o projektu pojavila se 1935., a izvedbena faza započela je 26. travnja 1937., kada je na području buduće četvrti simbolično posađeno stablo pinije.
Urbanistički plan, poznat kao E42, razvijao je tim arhitekata pod vodstvom Marcella Piacentinija. Zbog Drugoga svjetskog rata izložba nikad nije održana, a radovi, prekinuti tijekom rata, nastavljeni su 1950-ih godina. Četvrt se potom širila i razvijala, a među važnim novim građevinama podignutima za Olimpijske igre u Rimu 1960. bio je i Palazzo dello Sport.
Prepoznatljivu vizuru EUR-a čine Palazzo della Civiltà Italiana, poznat i kao Kvadratni Kolosej (Colosseo Quadrato), te kongresna palača Palazzo dei Congressi, istaknuto djelo arhitekta Adalberta Libere. Ondje se nalaze i bazilika Svetih Petra i Pavla (Santi Pietro e Paolo) sa svojom impresivnom 32 metra visokom kupolom, obelisk posvećen izumitelju Guglielmu Marconiju, Muzej rimske civilizacije (Museo della Civiltà romana) i Državni arhiv.
Uz povijesne građevine, četvrt obuhvaća kongresni centar La Nuvola, koji je dizajnirao Massimiliano Fuksas, višenamjensku arenu PalaEUR (Palazzo dello Sport), brojne urede i ministarstva te stambene zgrade. Zeleni dio četvrti čine parkovi i vrtovi, među kojima su središnji park oko umjetnog jezera Laghetto dell'EUR, Japansko šetalište (Passeggiata del Giappone) i Vrt slapova (Giardino delle Cascate), koji je projektirao rimski krajobrazni arhitekt Raffaele De Vico.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Izgradnja nove linije D rimske podzemne željeznice kreće 2028. godine
