Broj košnica u Europskoj uniji porastao na rekordnih 9,4 milijuna

Pčele i drugi oprašivači ključni su za očuvanje bioraznolikosti i proizvodnju hrane, a broj košnica na poljoprivrednim gospodarstvima u Europskoj uniji dosegnuo je rekordne razine

Diljem Europske unije tijekom 2023. godine bilo je registrirano 9,4 milijuna košnica, pokazuju podaci Eurostata objavljeni povodom Svjetskog dana pčela. Riječ je o djelomičnom prikazu ukupnog broja košnica u EU-u jer statistika obuhvaća samo košnice evidentirane na poljoprivrednim gospodarstvima.

U odnosu na 2020. godinu broj košnica povećao se za 1,3 milijuna odnosno 16 posto, s tadašnjih 8,1 milijun.

Najveći broj košnica zabilježen je u Italiji, koja je 2023. imala gotovo 1,9 milijuna košnica na farmama. Slijede Rumunjska s 1,7 milijuna, Grčka s 1,2 milijuna i Bugarska s milijun košnica. Slijede ih Španjolska (818 310), Portugal (753 740) i Poljska (565 830). Među državama s najvećim brojem košnica ističe se i Hrvatska s 407 160 košnica, čime zauzima osmo mjesto u EU-u.

Među državama za koje su dostupni podaci broj košnica povećan je u 12 članica EU-a, pri čemu je najveći rast zabilježen upravo u Italiji – za čak 822 490 košnica odnosno 79 posto u odnosu na 2020. godinu.

S druge strane, u deset država članica EU-a broj košnica se smanjio, a najveći pad zabilježen je u Mađarskoj, gdje je broj košnica pao za 152 110 odnosno 34 posto. U Španjolskoj je zabilježeno smanjenje od 131 440 košnica odnosno 14 posto.

• Izvor: Eurostat

Pčele oprašuju velik broj poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju u različitim klimatskim uvjetima, od toplijih do hladnijih područja Europe. Tijekom zime preživljavaju u košnicama koristeći zalihe meda.

Europska komisija podsjeća kako je 2023. predstavila inicijativu „Novi dogovor za oprašivače“ („A New Deal for Pollinators“) s ciljem zaustavljanja zabrinjavajućeg pada broja divljih oprašivača u Europi. Time je revidirana Inicijativa EU-a za oprašivače iz 2018. godine te odgovoreno na prijedloge europske građanske inicijative „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“ („Save bees and farmers!“).

Obnovljena inicijativa predviđa mjere koje bi Europska unija i države članice trebale provesti kako bi se do 2030. zaustavio pad broja oprašivača. Inicijativa je dio Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. godine i nadopunjuje Uredbu o obnovi prirode.

Ekovjesnik

 

Uz brošuru „Vrtovi koji zuje“ krenite u sadnju biljaka za oprašivače!

U brošuri se predstavljaju biljke za oprašivače koje možete saditi u vašem vrtu, objašnjava se važnost dostupnosti cvijeća kroz čitavu sezonu i kako odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s klimatskim promjenama. Također, navodi se i kako već ove jeseni sami možete sakupiti sjemenke divljeg cvijeća.