Od sutra trošimo više nego što nam priroda može dati
Hrvatska 25. travnja ulazi u ekološki dug, čak tri mjeseca prije globalnog prosjeka
Oko tri mjeseca prije globalnog prosjeka, Hrvatska već 25. travnja ulazi u ekološki dug. To znači da je naša godišnja potrošnja prirodnih resursa premašila ono što se može obnoviti u jednoj godini.
Od sutra do kraja godine stanovnici Hrvatske živjet će „na ekološki kredit“, iscrpljujući prirodni kapital o kojem ovise naša sigurnost hrane, gospodarstvo i kvaliteta života.
Do toga dolazi zato što u atmosferu emitiramo više ugljikovog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo riblje stokove te siječemo šume brže nego što se mogu obnoviti. Upravo to WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, nastoji spriječiti kroz projekte očuvanja rijeka, šuma i mora, kao i poticanjem potrošača na odabir održivih proizvoda iz ribarstva.
Iako Global Footprint Network još nije objavio točan datum globalnog Dana ekološkog duga, očekuje se da će ove godine pasti krajem srpnja - gotovo tri mjeseca kasnije. Ova razlika jasno pokazuje da u Hrvatskoj trošimo znatno više nego što nam priroda dugoročno može pružiti.
WWF Adria upozorava da rješenja zahtijevaju odlučnu političku akciju, ali ona ne može zamijeniti osobnu odgovornost svakoga od nas. Pomicanje Dana ekološkog duga počinje svakodnevnim odlukama: smanjenjem konzumacije mesa i bacanja hrane, odabirom javnog prijevoza, hodanja ili bicikla umjesto automobila, štednjom energije i vode, kupnjom manje, ali kvalitetnije i dugotrajnije robe te aktivnim uključivanjem u zaštitu prirode u vlastitoj zajednici.
- Izvor: Global Footprint Network
Za razliku od Hrvatske, koja u ekološki dug ulazi sutra, Crna Gora u njega je ušla već u ponedjeljak, dok će Bosna i Hercegovina zakoračiti odmah iza Hrvatske, u nedjelju. Srbija u ekološki dug ulazi 11. svibnja.
Prema podacima mreže Global Footprint Network, Slovenija je izostavljena s objavljenog popisa nacionalnih datuma ekološkog duga za 2026. godinu zbog nepouzdanih podataka u bazama Ujedinjenih naroda. Povijesno gledano, slovenski datum ekološkog duga padao je u travnju, što odražava visoku razinu potrošnje usporedivu s drugim europskim državama, pri čemu podaci za 2025. upućuju na rani travanjski datum. Uz Sloveniju, s popisa su izostavljene Nizozemska, Estonija, Island, Cipar, Norveška i još nekoliko zemalja.
„Živjeti unutar granica planeta nije odricanje, već ulaganje u zdravlje ljudi, otpornost društva i budućnost generacija koje dolaze. Pitanje više nije tko mora djelovati, nego što ja mogu učiniti danas“, poručuju iz WWF-a.