Etna izbacuje lavu u spektakularnoj, ali ne i opasnoj erupciji
„Još jednom nas je iznenadila. Kakav nevjerojatan vulkan imamo“, poručuje vulkanolog Boris Behncke iz Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV)
Nova erupcija najvišeg aktivnog vulkana u Europi započela je 24. prosinca 2025., a od poslijepodnevnih sati 1. siječnja 2026. obilježena je novom vrstom aktivnosti. Riječ je o otvaranju male eruptivne pukotine na nadmorskoj visini od oko 2100 metara, odnosno neposredno iznad Monte Simonea (2086 m), u podnožju padine Valle del Bove.
Etna ponovno izbacuje lavu, no ova aktivnost odvija se na pustom području njezinih viših padina te trenutačno ne predstavlja opasnost za naselja, priopćili su u petak vulkanolozi Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV).
„Oko ponoći u novogodišnjoj noći, 1. siječnja 2026., satelitski termalni senzori počeli su bilježiti toplinske anomalije u blizini Etne, a ujutro su satelitske snimke pokazale stvaranje novog toka lave u gornjem dijelu padine Valle del Bove, ispod grebena Serracozzo“, navodi se u priopćenju.
Iz ove eruptivne pukotine, koju prate slaba eksplozivna aktivnost i, prema satelitskim podacima, nizak prosječni efuzivni protok (oko pet m³/s), izlijeva se lava koja se razvija unutar središnjeg dijela padine Valle del Bove. Riječ je o golemoj površini širine oko pet i dužine oko sedam kilometara na istočnoj strani Etne.
- Vulkan Etna 1. siječnja 2026. © Boris Behncke / INGV Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia
Prema podacima Opservatorija Etna (Osservatorio Etneo) maksimalna duljina pukotine jutros je iznosila oko 2,8 km, navodi se u priopćenju Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia – INGV). U 12:30 sati fronta lave nalazila se na nadmorskoj visini od oko 1420 m, neposredno istočno od uzvišenja Rocca Musarra.
Istodobno, na krateru Voragine nastavila se slaba eksplozivna aktivnost koja uzrokuje blage emisije pepela. Simulacije mogućeg daljnjeg razvoja lave, koje je izradio Opservatorij Etna, pokazale su da će, ako efuzivni protok na eruptivnom otvoru ostane stabilan, lava ostati ograničena unutar padine Valle del Bove.
„Eruptivna pukotina s više otvora aktivirala se neposredno iznad Monte Simonea, svjedoka erupcije iz razdoblja 1811.–1812.“, navodi vulkanolog Boris Behncke iz INGV Opservatorija Etna u Cataniji, opisujući nastanak pukotine na nadmorskoj visini od oko 2100 metara. „Tako je započela ova tiha bočna erupcija koja hrani doista spektakularan tok lave koji, promatran s donje istočne padine Etne, izgleda nevjerojatno nisko i blizu naselja.“
Srećom, zasad to nije slučaj. Naselja Fornazzo i Milo udaljena su od fronte lave oko pet, odnosno 5,5 km.
„Stanovnici Etne nisu vidjeli početak erupcije, koji nisu zabilježile ni kamere INGV-a jer je istočni bok bio obavijen gustom naoblakom“, objašnjava Boris Behncke. Snažan sjaj lave postao je vidljiv tek u sumrak i to na snimkama nekih web kamera, uključujući i INGV-ovu.
„Među poplavom spektakularnih fotografija i videozapisa koji već satima preplavljuju društvene mreže, moje snimke sigurno nisu osobito atraktivne, ali su snimljene okom vulkanologa koji traži referentne točke i pokušava utvrditi postoji li eksplozivna aktivnost na otvorima. Doista, najmanje dva otvora izbacuju užarene fragmente lave, bacajući ih na visinu od nekoliko desetaka metara“, dodaje Boris Behncke.
„Etna nas je još jednom iznenadila. Vulkanski tremor je slabio, a znakovi eksplozivne aktivnosti na vršnim kraterima postajali su sve rjeđi, izuzev nekoliko oblaka pepela iz kratera Bocca Nuova i sjeveroistočnog kratera tijekom dana. Ovaj dramatičan preokret dogodio se samo nekoliko dana nakon paroksizama na sjeveroistočnom krateru 27. prosinca. Kakav nevjerojatan vulkan imamo“, zaključuje Behncke.
Stjepan Felber | Ekovjesnik