Klimatske promjene odgovorne za 65 % smrtnih slučajeva tijekom lipanjskog toplinskog vala u Europi
Toplinski val koji je pogodio Europu krajem lipnja ove godine rezultirao je više od 2300 procijenjenih smrtnih slučajeva – od čega se 65 % izravno povezuje s klimatskim promjenama, pokazuje nova studija Grantham Instituta
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pojačale su nedavni toplinski val u Europi i povećale broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom za oko 1500 u 12 europskih gradova, procjenjuje se u studiji koju su proveli znanstvenici Grantham Instituta pri Imperial Collegeu London i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
Analiza sugerira da su klimatske promjene možda utrostručile broj smrtnih slučajeva uzrokovanih nedavnim toplinskim valom u Europi. Riječ je o prvoj studiji koja procjenjuje vjerojatni broj smrtnih slučajeva povezanih s klimatskim promjenama, a vodili su je znanstvenici Grantham Instituta pri Imperial Collegeu u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (London School of Hygiene & Tropical Medicine – LSHTM).
Fokusirajući se na deset dana vrućine od 23. lipnja do 2. srpnja, istraživači su recenziranim metodama i s 95-postotnom vjerojatnošću analizirali broj smrtnih slučajeva u 12 europskih gradova kako bi procijenili koliko su za njih odgovorne ekstremne temperature uzrokovane ljudskim djelovanjem tijekom 10-dnevnog razdoblja toplinskog vala. Pritom su se koristili prosječnim dnevnim temperaturama, prethodnim podacima o mortalitetu povezanim s vrućinom u svakoj zemlji, demografskim podacima (dob, zdravlje) i razlikama između stvarnog svijeta i hipotetskog svijeta bez klimatskih promjena. Zaključili su da su klimatske promjene gotovo utrostručile broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, pri čemu je korištenje fosilnih goriva povećalo temperature toplinskog vala do 4 °C u gradovima.
Najteže pogođeni gradovi
„Oko 1500 od 2300 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom ili čak 65 %, izravno je uzrokovano porastom temperatura uslijed klimatskih promjena koje povećavaju toplinu za 1-4 °C, što znači da se broj smrtnih slučajeva utrostručio zbog izgaranja fosilnih goriva. Bez ljudskog utjecaja na klimu, velik broj tih smrtnih slučajeva vjerojatno se ne bi dogodio“, navodi se u studiji koja uključuje podatke za svaki od 12 velikih europskih gradova, a dostupna je na stranicama Imperial Collegea London.
Prema procjenama, klimatske promjene u Milanu uzrokovale su 317 (63,5 %) od 499 smrtnih slučajeva uzrokovanih prekomjernom vrućinom, 286 od 340 (84 %) u Barceloni, 235 od 373 (63 %) u Parizu, 172 od 263 (65 %) u Londonu, 164 od 282 (58 %) u Rimu, 108 u Madridu, 96 od 175 u Ateni, 47 od 71 u Budimpešti, 31 od 56 u Zagrebu, 21 u Frankfurtu, 21 od 92 u Lisabonu i 6 u Sassariju (Sardinija).
Procjenjuje se da je Madrid relativno najteže pogođen, s više od 90 % procijenjenih smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernom vrućinom koje se mogu pripisati klimatskim promjenama.
Za Zagreb se procjenjuje da je 56 smrtnih slučajeva povezano s vrućinom, od kojih se 31 izravno pripisuje klimatskim promjenama. Ovi podaci dodatno potvrđuju važnost mjera poput sadnje stabala, ozelenjivanja ulica, smanjenja prometa i osiguravanja hladnih javnih prostora.
Ekstremne vrućine sve češće, a Rim sve topliji
Prema članku objavljenom na portalu La Capitale, stopa smrtnosti u Rimu s preko 2,1 milijuna stanovnika tijekom ovog toplinskog vala iznosila je 117 na milijun stanovnika. Ova brojka uzima u obzir demografski sastav (prosječna dob, zdravstveno stanje) i omogućuje pouzdanije usporedbe. U Rimu su tijekom navedenih deset dana procijenjena 282 smrtna slučaja, od kojih se 164 izravno pripisuju klimatskim promjenama. U postocima, gotovo 60 % smrtnih slučajeva bilo je povezano s ljudskim djelovanjem na klimu.
Tijekom pet najkritičnijih dana, u Rimu je zabilježena prosječna temperatura od 30,12 °C. Prema studiji, bez klimatskih promjena lipanjski toplinski val bio bi 2,45 °C hladniji. Riječ je o povećanju koje može imati smrtonosne posljedice za tisuće ljudi, posebno za one najranjivije.
Najviše zabrinjava sve veća učestalost ekstremnih vremenskih događaja, a za Rim to znači da se toplinski valovi ovog intenziteta sada događaju jednom u svakih 3,69 godina, dok su u prošlosti bili puno rjeđi.
U usporedbi s Rimom, Milano je zabilježio još dramatičnije brojke: tijekom istog razdoblja u glavnom gradu Lombardije zabilježeno je 499 smrtnih slučajeva, od kojih je 317 pripisano klimatskim promjenama. Rim je tako imao upola manji broj smrtnih slučajeva od Milana, koji je prema studiji najteže pogođeni europski grad u apsolutnom iznosu.
Vrućina posebno utječe na starije osobe, ali nitko nije imun
Za razliku od iznenadnih katastrofa poput poplava ili požara, toplinski valovi ubijaju tiho. Rezultati analize upućuju na zaključak da je vjerojatni broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom „podgrijanom“ klimatskim promjenama u navedenim europskim gradovima bio veći nego u drugim nedavnim prirodnim katastrofama, uključujući poplave u Valenciji 2024. (224 smrtna slučaja) i poplave u sjeverozapadnoj Europi 2021. (243 smrtna slučaja).
Osobe u dobi od 65 i više godina činile su 88 % smrtnih slučajeva, što naglašava kako su osobe s kroničnim zdravstvenim problemima najviše izložene riziku od prerane smrti tijekom toplinskih valova. Također, u ovu kategoriju ubrajaju se starije osobe koje žive same, kao i stanovnici gradova s malo hlada i vegetacije.
Autori studije upozoravaju da će temperature u nadolazećim toplinskim valovima nastaviti rasti i da će budući broj smrtnih slučajeva vjerojatno biti veći, sve dok svijet ne prestane sagorijevati naftu, plin i ugljen te ne dostigne neto nulte emisije.
Poziv na akciju: gradovi na prvoj liniji obrane
„Ova studija pokazuje zašto su toplinski valovi poznati kao tihe ubojice“, rekao je dr. Malcolm Mistry, koautor studije i epidemiolog na Londonskoj školi higijene i tropske medicine. „Iako je u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva, za očekivati je da je broj ljudi koji su umrli od posljedica visokih temperatura mnogo veći.“
„Toplinski valovi ne ostavljaju trag razaranja poput šumskih požara ili oluja“, rekao je Ben Clarke, klimatolog na Imperial Collegeu u Londonu i koautor studije. „Njihovi utjecaji su uglavnom nevidljivi i tihi, ali razorni. Promjena od samo 2 ili 3 °C može značiti razliku između života i smrti za tisuće ljudi.“
Istraživači naglašavaju da se većina smrtnih slučajeva može spriječiti i da lokalne politike prilagodbe klimatskim promjenama mogu spasiti živote, osobito u urbanim sredinama.
Preporučene mjere uključuju:
- Ozelenjivanje urbanih prostora (drvoredi, urbane šume, zeleni krovovi),
- Sjenila i reflektirajući materijali u javnim prostorima,
- Hladni centri dostupni svim građanima, osobito ranjivima,
- Sustavi ranog upozoravanja na toplinske valove,
- Promjene u prostornom planiranju, uključujući smanjenje asfaltiranih površina i prometa.
Poruka ovog istraživanja je snažna: klimatske promjene nisu budući rizik, nego stvarna i već smrtonosna prijetnja.
Stjepan Felber | Ekovjesnik