Ruđerovci razvili inovativni protokol fluorescentnog obilježavanja proteina

Inovacija ruđerovaca ima veliki potencijal komercijalizacije u suradnji s farmaceutskim tvrtkama kao i tvrtkama zainteresiranim za primjenu fluorescentnih tehnologija u biologiji.

Multidisciplinarni tim znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvio je potpuno novi protokol za fluorescentno obilježavanje proteina, koji se temelji na neuobičajenoj fotokemijskoj reaktivnosti.

Da je riječ o neuobičajenom i važnom protokolu visoke primjenjivosti potvrđuje i patentna prijava u Europi i SAD-u te objava dijela istraživanja u uglednom znanstvenom časopisu Američkog kemijskog društva 'ACS Applied Materials & Interfaces' (IF = 8,456).

Ovi sjajni rezultati uspješan su ishod sinergije eksperimentalnih i teorijskih istraživanja hrvatskih znanstvenika u području organske sinteze, fotokemije i biologije te suradnje s profesorima Cornelijom Bohne i Peterom Wanom sa Sveučilišta Victoria u Kanadi.

'Ruđerov' tim kemičara, koji uključuje Katarinu Zlatić, dr. sc. Ivanu Antol i dr. sc. Nikolu Basarića iz Zavoda za organsku kemiju i biokemiju, te biologa dr. sc. Lidiju Uzelac, dr. sc. Ana-Mateu Mikecin Dražić i dr. sc. Marijetu Kralj iz Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a intenzivno radi na ovim istraživanjima posljednjih deset godina.

Za novi su protokol već podnijeli patentnu prijavu, a nadaju se ostvariti partnerstvo s farmaceutskim tvrtkama kao i tvrtkama zainteresiranima za primjenu fluorescentnih tehnologija u biologiji te malim i srednjim poduzećima kako bi uspješno komercijalizirali svoj izum. 

„Naš tim je tijekom zadnje četiri godine u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) marljivo radio na razvoju novih potencijalnih lijekova za fototerapiju karcinoma. Ono što je posebno zanimljivo kod novog protokola jest da se ne temelji na 'fotosenzibilizaciji' i nastajanju reaktivnog singletnog kisika, koji je trenutno glavni mehanizam fotokemijskog liječenja karcinoma koji se primjenjuje u klinici. Nova metoda se temelji na fotokemijskoj pretvorbi neškodljivog bojila u vrlo reaktivni spoj 'kinon-metid'. Karakteristično za ovaj spoj – 'kinon-metid' je da reagira s različitim unutarstaničnim molekulama i odgovoran je za staničnu smrt“, objašnjava dr. sc. Nikola Basarić, voditelj Laboratorija za sintetsku organsku kemiju IRB-a te projekta HrZZ-a 'Supramolekulska kontrola fotokemijskih reakcija eliminacije' u sklopu kojeg je izveden dio istraživanja.

„S obzirom da učinkovitost predloženog tretmana ne ovisi o prisutnosti otopljenog kisika u stanicama, koji je često prisutan u vrlo niskoj koncentraciji u stanicama raka, metoda koju smo razvili predstavlja vrlo obećavajuću alternativu u fototerapiji raka.  Selektivnost metode i minimiziranje nuspojava liječenja moglo bi se osigurati selektivnim pobuđivanjem bojila koja je lokalizirano u tkivu raka, primjerice upotrebom optičkih vlakana“, dodaje dr. Basarić.

U nizu različitih sintetiziranih bojila, neke su molekule izrazito svijetle i fluorescentne, te fotokemijski stabilne, pod uvjetom da su pobuđene vidljivom svjetlošću. U tim slučajevima, molekule se mogu koristiti kao fluorescentne boje za in vitro stanično oslikavanje u fluorescentnoj mikroskopiji.

Molekule su fotokemijski stabilne nakon pobude vidljivom svjetlosti. Medutim, njihova se fotokemijska reaktivnost može potaknuti upotrebom UV zračenja.

Nakon takve pobude UV zračenjem, nastaju vrlo reaktivna 'viša pobuđena singletna stanja', koja ultrabrzim reakcijama stvaraju reaktivne vrste 'kinon-metide'. Ti kinon-metidi mogu se kovalentno (trajno) vezati za proteine i omogućiti njihovu vizualizaciju fluorescentnom spektroskopijom.

„Mi nastavljamo s istraživanjima te ćemo sljedeće četiri godine u sklopu novog projekta HrZZ-a 'PhotoApp' raditi na razvoju novih fluorescentnih bojila za fototerapiju karcinoma, a nadamo se u skorije vrijeme i partneru iz industrije s kojim bi mogli uspješno dovršiti komercijalizaciju istraživanja“, zaključuje dr. Basarić.

Novi projekt 'Fotokemija: reakcijski mehanizmi i primjene u organskoj sintezi i biologiji', koji je HrZZ odobrila dr. Nikoli Basariću ove godine, vrijedan je skoro milijun kuna, a okuplja tim od osam vrsnih znanstvenika.

Institut Ruđer Bošković / Ekovjesnik

 

 

 

VEZANE VIJESTI

Nova metoda za učinkovitu razgradnju PET plastike

Iako je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju 2019. godine uvrstila mehanokemiju među deset kemijskih inovacija koje će promijeniti svijet, učinkovita mehanokemijska razgradnja PET-a još nije bila opisana u znanstvenoj literaturi, odnosno sve do sada, javlja Institut Ruđer Bošković.

„Vrući rad“ ruđerovaca rasvjetljava utjecaj organskog otapala na biokatalizator

U radu istaknutom na naslovnici uglednog kemijskog časopisa Chemistry – A European Journal, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) opisali su kako organsko otapalo dimetil-sulfoksid (DMSO) utječe na svojstva industrijski važnog enzima. Opisani rezultati važni su za optimizaciju industrijske primjene enzima halogenhidrin dehalogenaze u biokatalizi, izvijestili su iz Instituta Ruđer Bošković.

Obećavajući potencijal primjene kaliksarena u farmakologij i biomedicini

Kaliksareni su zanimljivo strukturirane cikličke molekule oblika koji podsjeća na pehar, pa su tako i dobili ime (grč. calix, pehar). Poznati su kao vrlo jaki i selektivni receptori za metalne katione, u kemijskoj industriji kao aditivi, dok se posljednjih godina sve više istražuje njihov potencijal primjene u farmakologiji i biomedicini.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER