Razina olova u krvi Europljana smanjila se za 60 %, ali izloženost olovu i dalje odnosi živote

Prosječna razina olova u krvi u Europi smanjila se za oko 60 % od 2000. godine, zahvaljujući desetljećima mjera za smanjenje onečišćenja olovom. Unatoč tome, s trenutačnom izloženošću olovu i dalje se može povezati između 62 000 i 310 000 prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje, navodi se u novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA).

Objavljen Poziv za dodjelu sredstava iz Modernizacijskog fonda za korištenje OIE

Prijave za sredstva Modernizacijskog fonda otvorene su 9. studenoga 2026. Poticaji u iznosu od 5.000 do pet milijuna eura namijenjene su ulaganjima u sunčane elektrane za vlastitu potrošnju i pripadajuće baterijske spremnike, a rok za dostavu projektnih prijedloga završava 31. siječnja 2027. ili do iskorištenja sredstava.

OIEH: Hrvatska je u deset godina peterostruko povećala kapacitete obnovljivih izvora, ali i dalje uvozi struju

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) navodi da su kapaciteti sunčanih elektrana, vjetroelektrana te elektrana na biomasu, bioplin i geotermalnu energiju narasli sa 604 na 3138 MW. Prema podacima udruženja, Hrvatska je od lipnja do rujna 2026. uvozom pokrila više od četvrtine potrošnje, uz trošak od gotovo 250 milijuna eura.

eMobilnost Hrvatska: električna vozila, baterije i punjenje u garažama

Hrvatska udruga eMobilnosti (HUEM) objavila je stručnu analizu sigurnosti električnih vozila i njihova punjenja u garažama. Podaci iz većine promatranih država ne pokazuju da električna vozila gore češće od vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, a za punjenje u garažama višestambenih zgrada udruga predlaže jasan skup sigurnosnih mjera.

Energane u svijetu: koliko godina prođe od ideje do početka rada?

U raspravama o izgradnji energana najčešće se govori o tehnologiji, vrijednosti investicije, emisijama u okoliš i mogućem protivljenju lokalnog stanovništva. Međutim, jedno od najvažnijih pitanja pritom ostaje u drugom planu. Koliko je zapravo potrebno vremena od prve ozbiljne ideje o izgradnji energane do trenutka kada ona počne prihvaćati otpad i proizvoditi energiju?

Energetske zajednice: Kako sa susjedima proizvoditi i dijeliti električnu energiju?

Niži troškovi energije, sigurnija opskrba, veći udio obnovljivih izvora, uključivanje građana i stvaranje vrijednosti koja ostaje u lokalnoj zajednici – sve se to može ostvariti kroz povezivanje lokalne proizvodnje i lokalne potrošnje električne energije. Temeljna je ovo ideja energetskih zajednica, društvenog koncepta koji jača energetsku neovisnost i pomaže u borbi protiv energetskog siromaštva.

Dodijeljene nagrade za najbolje projekte priuštivog stanovanja u Hrvatskoj

Sisačko-moslavačka županija i Humanitarna udruga Naš san njihov osmijeh dobitnici su nagrade CIGLA STANOVANJA 2026., dodijeljene 2. listopada u Zagrebu u sklopu Urbanog foruma Udruge gradova. Među deset ovogodišnjih finalista nagrađeni su za konkretna postignuća ostvarena tijekom 2025. godine koja pridonose priuštivijem, održivijem i stabilnijem stanovanju u Hrvatskoj.

Hrvatska dobiva novu nacionalnu mrežu od 95 seizmoloških postaja

Potrese nije moguće spriječiti ni pouzdano predvidjeti, ali ih je moguće znatno bolje pratiti i razumjeti. Upravo su kvalitetni seizmološki podaci temelj za preciznije određivanje lokacije potresa, procjenu potresne opasnosti, sigurnije projektiranje i gradnju te kvalitetnije prostorno planiranje. Hrvatska zato projektom CROSSNET dobiva novu nacionalnu mrežu od 95 seizmoloških postaja.

Osnovan Znanstveni savjet za sanaciju otpada, „srećom“ bez onih koji se bave otpadom

Hrvatska ima desetke tisuća tona nezakonito odloženog otpada u Gospiću, problem dovoljno velik da se njime bave Vlada, ministarstva, Fond, inspekcije, policija, tužiteljstvo i pola države, pa je osnovan i Znanstveni savjet koji bi trebao dati stručnu potporu sanaciji i analizirati moguće metode postupanja s tim otpadom.

U Državnoj vatrogasnoj školi predano šest novih vozila za gašenje šumskih požara

Na svečanosti održanoj u četvrtak, 17. rujna, u Državnoj vatrogasnoj školi u Zagrebu vatrogasnim je postrojbama predano šest specijaliziranih vozila za gašenje šumskih požara – pet vozila kapaciteta 5000 litara vode i jedno kapaciteta 2500 litara.