Države članice EU-a koje ne podupiru Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law) u suprotnosti su s javnim mnijenjem. Ovo je rezultat ankete provedene u Nizozemskoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Švedskoj, koja pokazuje da je tri od četiri građana za novi zakon, dok raste pritisak na države članice EU-a da ga konačno usvoje.

Zakon o obnovi prirode (Nature Restoration Law), odgovor EU-a na međusobno povezane krize klime i bioraznolikosti, bio je u zastoju od ožujka kada je izgubio potrebnu većinu država članica EU-a, nakon zaokreta Mađarske u posljednjem trenutku. Sada, novo istraživanje koje je na 6190 ispitanika u šest država članica provela Savanta, otkriva da većina ljudi u zemljama koje ne podržavaju novi zakon vjeruje da će priroda i smanjenje bioraznolikosti imati negativne dugoročne učinke na ljude, poljoprivredu i gospodarstva i da se to hitno mora rješavati obnovom ekosustava.

Nature Restoration Law dobio je najveću potporu u Italiji s 85 % građana, zatim Mađarskoj s 83 % i Poljskoj s 72 %. U Švedskoj i Nizozemskoj usvajanje novog zakona podržava 69 % građana, a sveukupno samo šest posto ispitanih u navedenim zemljama ne slaže se s njegovim usvajanjem.

Iz koalicije #RestoreNature, koju čine BirdLife Europe, ClientEarth, EEB i WWF EU, poručuju: „Ovi rezultati dokazuju da neke države članice ignoriraju brigu građana za prirodu. Unatoč tome što 75 % nizozemskog, finskog, mađarskog, talijanskog, poljskog i švedskog stanovništva podržava Zakon o obnovi prirode, njihove vlade im i dalje uskraćuju dobrobiti obnove prirode, uključujući zaštitu od ekstremnih vremenskih nepogoda, poboljšano zdravlje i dobrobit te dugoročne financijske dobiti. Ove brojke potvrđuju koliko je ključno da EU usvoji zakon i trebale bi biti poziv na uzbunu za vlade koje ne podržavaju ovaj vitalni zakon koji podržavaju građani. Svi su na gubitku kada naša priroda propada, a svima je na dobrobit kada dopustimo prirodi da se vrati.“

Nekoliko mjeseci prije slična su istraživanja provedena u Austriji i Belgiji, dvjema zemljama koje su se suzdržale od prethodnog glasanja o Zakonu o obnovi prirode. U Austriji 77 % stanovništva želi da se priroda dosljedno štiti i obnavlja, a gotovo tri četvrtine ispitanih izričito poziva na „obvezujuće ciljeve“ za obnovu prirode. U Belgiji se 82 % ljudi snažno zalaže za veću obnovu prirode, a više od 84 % vjeruje da bi belgijske vlade trebale uložiti više napora u obnovu najmanje 30 % prirode na kopnu i moru u lošem stanju do 2030.

Rezultati dolaze nakon snažnog pisma koje je poslalo 11 ministara okoliša, pozivajući svoje kolege da usvoje zakon na predstojećem sastanku Vijeća za okoliš 17. lipnja 2024.

 

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• ZAKON O OBNOVI PRIRODE
• BIORAZNOLIKOST
• STANIšTA
• ZAšTITA KLIME
• RENATURALIZACIJA
• GUBITAK BIORAZNOLIKOSTI
• ZAKONODAVSTVO
• UDRUGA BIOM
• BIRDLIFE INTERNATIONAL
• EUROPSKA UNIJA