Europsko vijeće usvojilo nova pravila za zdravija i otpornija europska tla
Ključan korak prema zdravijim i otpornijim tlima koja su od vitalne važnosti za sigurnost hrane, čistu vodu i okoliš
Vijeće je u ponedjeljak, 29. rujna, službeno usvojilo Direktivu o praćenju tla, čime se uspostavlja prvi jedinstveni okvir na razini EU-a za procjenu i praćenje stanja tla, s glavnim, dugoročnim ciljem postizanja zdravog tla u cijeloj Europi do 2050. godine.
Nova pravila pomoći će u poboljšanju otpornosti tla, osigurati bolje upravljanje onečišćenim lokacijama te uvesti načela smanjenja prenamjene zemljišta, s naglaskom na tla prekrivena nepropusnim materijalima poput betona ili asfalta i odstranjivanje površinskog sloja tla tijekom aktivnosti poput gradnje.
Prema Direktivi o praćenju tla, države članice EU-a uspostavit će sustave praćenja za procjenu fizičkog, kemijskog i biološkog stanja tla na svom teritoriju, na temelju zajedničke metodologije EU-a. One će redovito izvještavati Komisiju i Europsku agenciju za okoliš o stanju zdravlja tla, prenamjeni zemljišta i onečišćenim lokacijama, čime će se osigurati usporedivi podaci na razini EU-a i omogućiti koordinirano djelovanje u borbi protiv degradacije tla. Također će se poduzeti koraci za praćenje novih onečišćivača poput PFAS-a, pesticida i mikroplastike.
Direktiva definira zajedničke opise tla i uvodi klase za opisivanje zdravlja tla, povezane s neobvezujućim ciljnim vrijednostima na razini EU-a i nacionalnim graničnim vrijednostima. One će pomoći državama članicama EU-a da identificiraju prioritete i postupno provode mjere koje vode do zdravijeg tla. Komisija će pomagati državama članicama EU-a razvijanjem zajedničkih alata i metodologija te olakšavanjem razmjene najboljih praksi.
Ovim korakom zaključen je postupak usvajanja u Europskom vijeću, a očekuje se da će Europski parlament održati svoje konačno glasanje u narednim tjednima. Države članice EU-a imat će tri godine od stupanja na snagu da nova pravila prenesu u nacionalno zakonodavstvo.
Zdrava tla ključna su za postizanje ciljeva klimatske neutralnosti EU-a
Zdrava tla pridonose zaustavljanju degradacije zemljišta te očuvanju biološke raznolikosti i ljudskog zdravlja. Međutim, prema dostupnim podacima, više od 60 posto europskog tla nezdravog je stanja, a istraživanja pokazuju da se tla dodatno degradiraju. Degradaciju tla pogoršavaju neodrživo upravljanje zemljištem, onečišćenje i prekomjerna eksploatacija, zajedno s posljedicama klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih pojava.
Iako su mnogi propisi i instrumenti EU-a relevantni za zaštitu tla, za tlo do sada nije postojao poseban zakonodavni okvir na razini EU-a, kakav već postoji za druge ključne ekosustave poput vode, zraka i morskog okoliša. U studenom 2021., kao dio strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., Komisija je usvojila novu strategiju EU-a za tlo, s ciljem postizanja dobrog stanja tla u EU-u do 2050. Strategija također prepoznaje nedostatak zakonodavstva EU-a kao glavni uzrok degradacije tla. Kako bi se to riješilo, Komisija je u srpnju 2023. predložila donošenje Zakona o praćenju tla.
Ekovjesnik