Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine

Uključite se u javno savjetovanje putem portala eSavjetovanja do 22. ožujka 2022.!

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH do 22. ožujka 2022. provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine.

Nacrt Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine donosi okvir za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj u razdoblju do 2030. godine te model i plan provedbe za prvo trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. godine i odnosi se na segment zgrada javnog sektora, koje predstavljaju 27,4 % ukupnog nestambenog fonda odnosno 9,5 % ukupnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj.

 

Fokus Programa je na zgradama s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda po Q“H,nd D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj), navode u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, a njime se predviđa nekoliko kategorija obnove:
 

  • Integralna energetska obnova - obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se postiže ušteda u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove;
    • Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove
  • Dubinska obnova - obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije  (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove.
  • Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim energetske obnove zgrade uključuje mjere poput:
    • povećanja sigurnosti u slučaju požara,
    • mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te
    • mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti  zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Osnovni uvjet za sudjelovanje zgrada javnog sektora u ovom Programu jest postizanje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50 % u odnosu na godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje prije obnove, bez obzira o kojoj kategoriji obnove se radi.

Ukupno bi u razdoblju do 2030. godine trebalo obnoviti preko 2,9 milijuna četvornih metara zgrada javnog sektora što bi na godišnjoj razini značilo obnovu prosječno oko 325.000 m2 u razdoblju od 2022. do 2030. godine, a čime bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine.

Procijenjene investicije za obnovu zgrada javnog sektora prema ciljevima Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada iznose gotovo 11 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. S ciljem postizanja ciljeva iz Dugoročne strategije, do kraja 2024. godine ili u prvom trogodišnjem razdoblju, bit će potrebne investicije od gotovo 3 milijarde kuna.

U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe i to:

  • obnova zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu
  • obnova zgrada javnog sektora oštećenih u potresu.

Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2016. do 2020. godine te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa, ali osim integralne energetske obnove, obuhvaća dubinsku i sveobuhvatnu obnovu.

U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Mjera će se provoditi u skladu s build back better (BBB) načelom te će se osigurati ušteda potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od minimalnih 50 % u odnosu na stanje prije obnove. BBB je, u kontekstu procesa obnove nakon  potresa, najvažniji dio za energetsku obnovu i uštedu. Vraćanjem zgrada u prijašnje stanje ne postižu se klimatski, zeleni i energetski ciljevi, ali BBB-om i energetskom obnovom je to moguće ostvariti. Sveobuhvatna obnova podrazumijeva i troškove seizmičkog ojačavanja zgrada.

Koristi od obnove zgrada pa tako i zgrada javnog sektora su višestruke. Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje energije, smanjenje uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO2), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštita od budućih poskupljenja energenata i energije. Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se i sigurnost odnosno otpornost postojećih zgrada javnog sektora na neželjene događaje, kao što su požar ili potres. 

Program energetske obnove zgrada javnog sektora financirat će se sredstvima iz Mehanizma oporavka i otpornosti, s obzirom na to da je Program kao takav dio Inicijative Obnova zgrada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U Ministarstvu rostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH navode kako će se zbog brzo mijenjajućih uvjeta na tržištu, prikupljenih iskustava i potencijalnih novih mogućnosti, provedba ovog Programa kontinuirano pratiti i ocjenjivati te će se Program po potrebi revidirati, a odlukom ministra svake tri godine donosit će se akcijski planovi.

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti u javno savjetovanje te svoje argumentirane komentare, prijedloge i primjedbe poslati najkasnije do 22. ožujka 2022. godine putem portala eSavjetovanja ili dostavom na adresu e-pošte energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.

MPGI / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Komisija odobrila hrvatski program za potporu energetski intenzivnim poduzećima

Temeljem pravila EU-a o državnim potporama Europska komisija odobrila je hrvatski program u vrijednosti od 104 milijuna eura za smanjenje naknade za potrošnju električne energije energetski intenzivnim poduzećima. Cilj je programa ublažiti rizik da zbog te naknade energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan Unije s manje ambicioznim klimatskim politikama.

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Osigurana je alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna, a bespovratna sredstva dodjeljivat će se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“.

Objavljen Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada

Javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu objavljen je 1. travnja na internetskim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Osigurana je alokacija u iznosu od 300 milijuna kuna, a bespovratna sredstva dodjeljivat će se iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“.

Programi energetske obnove zgrada za razdoblje do 2030. godine

Cilj programa je dekarbonizacija postojećeg fonda zgrada do 2050. godine, odnosno postupno povećanje trenutne stope energetske obnove ukupnog fonda zgrada s 0,7 % godišnje (1.350.000 m²/god) na 3 % 2030. godine ili 30 milijuna m² energetski obnovljenih zgrada do 2030. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER