Svjetski meteorološki dan: Ocean - naša klima i vrijeme
Kada govorimo o vremenu i klimi, većina nas razmišlja samo o onome što se događa u atmosferi. No, zanemarimo li ocean, tada izostavljamo velik dio cjelokupne slike.
Ocean je glavni pokretač vremena i klime na našem planetu, a kako prekriva više od 70 % Zemljine površine ima i ključnu ulogu u klimatskim promjenama. O njemu uvelike ovisi globalno gospodarstvo i sigurnost hrane, ali i budućnost obalnih zajednica te stotina milijuna ljudi koji žive u blizini njegovih obala.
Ovogodišnji Svjetski meteorološki dan stoga je posvećen temi „Ocean, naša klima i vrijeme“, čime Svjetska meteorološka organizacija (WMO) želi naglasiti povezanost oceana, klime i vremena na Zemlji, ali i sve važniju ulogu promatranja i istraživanja oceana te usluga njegovih ranjivih ekosustava koje nam pružaju u uvjetima klimatske krize.
Ocean djeluje kao Zemljin termostat i pokretna traka: apsorbira i transformira značajan dio sunčevog zračenja koji dopire do površine našeg planeta te osigurava toplinu i vodenu paru u atmosferi. Ogromne vodoravne i okomite oceanske struje stvaraju i cirkuliraju ovu toplinu oko Zemlje, često i tisućama kilometara daleko, oblikujući tako vrijeme i klimu na globalnoj i lokalnoj razini. Pojave poput oscilacija u Zemljinom oceanu i atmosferi prirodno se pojavljuju na različitim vremenskim geografskim skalama. Najpoznatija takva pojava je El Niño - zagrijavanje površinskih voda u istočnom tropskom Tihom oceanu, a zajedno s La Niñom čini dva od tri stanja konstantno promjenjive El Niño/Južne oscilacije (ENSO) koja utječu na temperature, oborine i obrasce oluja u mnogim dijelovima svijeta.
Međutim, prirodna ravnoteža oceana i atmosfere sve se više narušava pod utjecajem ljudskih aktivnosti. Poznato je da ocean apsorbira preko 90 % viška topline zarobljene stakleničkim plinovima, štiteći nas tako od još većeg porasta temperature kao rezultata klimatskih promjena. No, zagrijavanje oceana i promjene kemijske ravnoteže oceana već sada remete njegove ekosustave, ali i stanovništvo koje o njima ovise.
„Visoke oceanske temperature povezane su s rekordnom sezonom atlantskih uragana i intenzivnih tropskih ciklona u Indijskom i Južnom Tihom oceanu u 2020. godini. S obzirom na to da oko 40 % globalne populacije živi unutar 100 km od obale, naša je nužnost hitno zaštititi obalne zajednice od opasnosti kao što su visoki valovi, olujni udari i porast razine mora, i to putem poboljšanih sustava ranog upozoravanja i prognoza“, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
Klimatski pokazatelji i utjecaji povezani s oceanima prikazani su u Privremenom izvješću WMO-a o stanju globalne klime u 2020., koje će biti objavljeno uoči Dana planeta Zemlje 22. travnja.
Kako se navodi u priopćenju WMO-a, ovogodišnja tema Svjetskog meteorološkog dana odabrana je kako bi se obilježio i početak UN-ovog Desetljeća znanosti o oceanima za održivi razvoj (2021.-2030.) koje je predvodi UNESCO-ova Međuvladina oceanografska komisija (Intergovernmental Oceanographic Commission, IOC).
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) od 1961. godine obilježava obljetnicu stupanja na snagu Konvencije o osnivanju WMO-a (dana 23. ožujka 1950.), čime se ujedno ukazuje i na značajan doprinos koji nacionalne meteorološke i hidrološke službe imaju za sigurnost i dobrobit društva i to ne samo na kopnu, već i na moru.
Poruku glavne ravnateljice DHMZ, dr.sc. Branke Ivančan-Picek, povodom Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda možete pročitati na sljedećoj poveznici.
S.F. / Ekovjesnik