Greenpeace zahtijeva hitno ispitivanje rizika ispuštanja plina na svim platformama!

Prenosimo reakciju Greenpeacea na izgubljenu platformu INA-e

Povodom misterioznog nestanka plinske platforme Ivana D u olujnom nevremenu, koja je nakon višednevne potrage napokon locirana na dnu mora, Greenpeace snažno apelira na INA-u i Vladu da odgovor na ovaj incident prilagode ozbiljnosti situacije.

„Potpuno je neshvaljivo i skandalozno da kompanija poput INA-e, koja se pokušava prikazati odgovornom i pouzdanom, izgubi plinsku platformu na moru i da je trebalo čak pet dana da se istu locira. Ovaj incident ozbiljno narušava kredibilitet te kompanije u provođenju ionako opasnih radnji eksploatacije ugljikovodika iz Jadrana, te zorno prikazuje postojanje ozbiljnih sigurnosnih prijetnji pri korištenju infrastrukture za fosilna goriva.” - izjavio je Zoran Tomić, direktor Greenpeacea u Hrvatskoj.

Iz globalne okolišne organizacije dodaju da nije ponuđen nedvosmislen dokaz da je zatvaranje bušotine i uspjelo, ili možda metan, iznimno snažan staklenički plin, iz nje i dalje nekontrolirano istječe te odlazi u atmosferu i tako dodatno raspiruje klimatsku krizu.

Greenpeace stoga od INA-e i nadležnih državnih tijela zahtijeva da hitno ispitaju istjecanje stakleničkih plinova kako iz ove bušotine tako i iz svih drugih bušotina na Jadranu. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da je ispuštanje metana pri eksploataciji fosilnih goriva na moru znatno veće nego što se ranije procjenjivalo.

„Ne tako davno, dobivali smo uvjeravanja INA-e, nadležnog ministarstva i agencije da eksploatacija nafte i plina na Jadranu ne predstavlja prijetnju za morski ekosustav jer se pritom navodno primjenjuju najviši ekološki i tehnološki standardi. Da je u pitanju bila naftna platforma, kakve se predviđaju u aktualnom Nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH, moguća ekološka i gospodarska šteta bila bi nesaglediva. Zar se zaista treba dogoditi havarija epskih razmjera da konačno shvatimo što nam stvarno znači Jadransko more i turizam?”, dodaje Tomić.

Iz Greenpeacea dodaju da čak i ako je automatsko zatvaranje bušotine ovaj put bilo uspješno, nema jamstva da će i drugi put uspjeti kada budemo opet imali ovakvu situaciju. Olujni vjetar i valovi golemu su čeličnu konstrukciju jednostavno odlomili i potopili. Klimatske promjene uzrokovane upravo fosilnim gorivima poput nafte i plina čine ekstremne vremenske uvjete sve češćima i razornijima.

„Ovaj incident još je jedan u nizu primjera, da se trebamo okrenuti obnovljivim izvorima energije i da više ne možemo i ne smijemo računati s fosilnim gorivima. Ne samo što njihovo izgaranje zagađuje okoliš,  a klimatsku krizu gura prema točci nakon koje nema povratka, nego i infrastruktura za njihovu eksploataciju i transport uništava naše ekosustave, čak i onda kada je sve tobože u redu. A da nije u redu, vidjeli smo i sada”, zaključuje Tomić.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

„Rajski otok“ suočava se s najgorom ekološkom krizom u svojoj povijesti

Istjecanje nafte iz japanskoga broda MV Wakashio, koji se 25. srpnja nasukao na koraljni greben na Mauricijusu, prijeti najvećom ekološkom katastrofom u povijesti otoka te ugrožava koralje, ribe i ostali morski život u ovom dijelu Indijskog oceana, kao i cjelokupno gospodarstvo, sigurnost opskrbe hranom i zdravlje lokalnog stanovništva.

Novi Zeland službeno zabranio crpljenje nafte i plina s morskog dna

Novozelandski parlament prošli je tjedan usvojio prijedlog zakona o zabrani iskopavanja i crpljenja nafte i zemnog plina s morskog dna. Uz veliku podršku javnosti, posve je razumljiva kritika naftnih kompanija. Hoće li zakon opstati i uroditi plodom, pitanje je upornosti koalicijske vlade, ali i vremena.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER