Borzan: Kupovina preko interneta bit će sigurnija
Digitalne usluge: zastupnici traže utvrđivanje standarda za reguliranje internetskih platformi u EU-u
U utorak je velikom većinom od 571 glasa za, 26 protiv i 94 suzdržana Europski parlament usvojio Akt o digitalnim uslugama koji postavlja temelje za regulaciju online tržišta. Na dokumentu je radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
Zastupnici su u utorak navečer usvojili dva izvješća o zakonodavnim inicijativama kojima se od Europske komisije traži rješavanje trenutačnih nedostataka u internetskom okruženju kroz paket o Aktu o digitalnim uslugama. Tim novim paketom Europska unija namjerava oblikovati digitalno gospodarstvo na razini EU-a i utvrditi standarde za ostatak svijeta, kao što je to već učinila u području zaštite podataka. Postojeća pravila EU-a za digitalne usluge nisu se bitno mijenjala dvadeset godina, otkako je usvojena direktiva o e-trgovini.
Stroža pravila za suzbijanje nezakonitog sadržaja
Zastupnici su zatražili uspostavljanje obvezujućeg mehanizma obavještavanja i djelovanja kako bi korisnici internetske posrednike mogli obavijestiti o potencijalno nezakonitom sadržaju ili ponašanju. To bi internetskim posrednicima trebalo pomoći da brzo reagiraju i poduzimaju transparentnije mjere u vezi s potencijalno nezakonitim sadržajem. Korisnici bi također trebali imati mogućnost da zatraže pravnu zaštitu putem nacionalnog tijela za rješavanje sporova. Također, Parlament traži da se uvede strogo razlikovanje između nezakonitog i štetnog sadržaja i predlaže da se sustav pravne odgovornosti primjenjuje samo na „nezakoniti sadržaj” kako je definiran u pravu EU-a ili nacionalnom pravu.
Platforme prema zastupnicima u Europskom parlamentu ne bi trebale filtrirati sadržaj pri učitavanju ni koristiti bilo koji oblik prethodne kontrole sadržaja kako bi se pronašao štetan ili nezakoniti sadržaj. Umjesto toga, konačnu odluku o zakonitosti sadržaja trebalo bi donositi isključivo neovisno pravosuđe, a ne privatna poduzeća. Također, štetan sadržaj, govor mržnje i dezinformacije trebalo bi suzbijati povećanjem transparentnosti i pomaganjem građanima da steknu medijsku i digitalnu pismenost u pogledu širenja takvog sadržaja.
„Zadnja direktiva o poslovanju na internetu usvojena je prije 20 godina. Od tada se mnogo toga promijenilo i nužno je prilagoditi pravila i zaštititi građane. Ovaj dokument postavlja temelje za važne zakonske izmjene uvodeći princip što je ilegalno offline, ilegalno je i online. Nova europska pravila o zaštiti potrošača na internetu morat će poštivati i strane tvrtke koje posluju u EU“, objasnila je hrvatska europarlamentarka i potpredsjednica europskih socijalista Biljana Borzan.
To se posebno odnosi na velike Internet platforme poput Facebooka, eBaya i slično koje dominiraju internet tržištem.
- Potpredsjednica europskih socijalista Biljana Borzan / Ured Biljane Borzan
Internet sigurniji za potrošače
„Potrošači mi se javljaju kako u slučaju problema pri internet kupovini preko posrednika, poput primjerice Amazona, nije jasno regulirano tko je odgovoran, platforma ili trgovac pa se odgovornost nerijetko prebacuje s jednog na drugog na štetu potrošača. Ovim dokumentom uvodi se obaveza platformi da detaljno provjere trgovce koji preko njih posluju“, objašnjava Borzan.
Istaknuto je kako platforme i usluge internetskog posredovanja moraju poboljšati otkrivanje i uklanjanje lažnih tvrdnji i nepoštenih trgovaca, primjerice onih koji na internetu prodaju lažnu medicinsku opremu ili opasne proizvode, što je bio slučaj kad je izbila pandemija koronavirusa. Europarlamentarci su zatražili i da se uvede novo načelo „upoznaj svojeg klijenta”, kojim se od platformi traži da provjeravaju i sprječavaju lažna poduzeća da pomoću njihovih usluga prodaju nezakonite i nesigurne proizvode i sadržaj.
Usvojena i stroža stajališta o internet oglašavanju
„Tržište online oglašavanja se procjenjuje na 64,8 milijardi eura. U Hrvatskoj se tako oglašava više od četvrtine poduzeća. To može biti vrlo koristan alat posebno za manja poduzeća da dođu do klijenata, ali građani moraju znati kako se koriste njihovi podaci, zašto im se neki oglasi pojavljuju, tko ih plaća te trebaju lako moći isključiti takvo praćenje“ rekla je Borzan.
Danas u EU više od 71 posto građana kupuje preko interneta. Prema zadnjim podacima u Hrvatskoj oko 45 posto građana kupuje online, ali tek 17 posto iz druge države članice. U prvih šest mjeseci 2020., online trgovina u Hrvatskoj je porasla za 13,9 posto čemu je doprinijela i pandemija koronavirusa.
Ekovjesnik