Creative Commons / Pixabay
NAJNOVIJE
- Beč gradi novo postrojenje za energetsku oporabu otpada
- Predstavljen Glavni plan Zračne luke Napulj: ulaganja od 250 milijuna eura do 2035. godine
- Skupina maloljetnika zamalo objesila mladu lisicu na Apijevoj cesti
- Otvoren peti hrvatski i prvi kontinentalni centar za gospodarenje otpadom
- Copernicus: Dosad najtoplije ljeto u zapadnoj Europi
- Kako pripremiti jadransku obalu za klimatske promjene?
- Vaš pametni sat možda nije toliko pametan kao što mislite
- Što su Grad Benkovac i nadležne institucije znali dok je u blizini grada raslo nelegalno odlagalište otpada?
- Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor
- Energetske zajednice u praksi: vrijeme je za konkretne korake
Kreće energetska obnova obiteljskih kuća
Poziv se raspisuje 25. lipnja, a prijave građana počet će se zaprimati početkom rujna
Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća bit će raspisan 25. lipnja 2020. godine, a građani će se moći prijaviti početkom rujna. Ovo je nastavak sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća nakon što je 14. svibnja 2020. godine Vlada RH donijela Izmjene i dopune tog programa.
Poziv će sa svim uvjetima sufinanciranja biti objavljen na mrežnim stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a građani će za prikupljanje i izradu potrebne dokumentacije imati dovoljno vremena tijekom ljeta jer će službeno zaprimanje ponuda putem online aplikacije započeti početkom rujna.
Postotak sufinanciranja će za sve građane biti 60 %, dok će se ranjivim skupinama građana obnova u potpunosti financirati. Pritom će listu prioritetnih kuća za pojedina područja izraditi i predložiti lokalni Centri za socijalnu skrb.
Osigurano 142 milijuna kuna
Na javni poziv će se moći prijaviti (su)vlasnici postojećih obiteljskih kuća energetskog razreda (prema Q H,nd) minimalno D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj ili C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj. Osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene, odnosno legalne. Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50 % bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:
- ima najviše tri stambene jedinice;
- ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.
Financirat će se sljedeće mjere energetske obnove
- povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora:
- energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu);
- zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom;
- cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sljedećih sustava za korištenje OIE;
- sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima;
- sustavi na drvnu sječku/pelete;
- dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda;
- fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.
Detaljniji tehnički uvjeti propisat će se u samom tekstu javnog poziva.
Dokumentacija za prijavu
Detaljan sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu na poziv bit će također propisan u samom tekstu javnog poziva, dok obavezna dokumentacija za prijavu minimalno uključuje:
- Energetski certifikat i Izvješće o energetskom pregledu prije energetske obnove te detaljnu ponudu opreme i radova. Navedenim dokumentima potvrđuje se zadovoljavanje tehničkih uvjeta propisanih u javnom pozivu;
- U slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je glavni projekt, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br.112/17,34/18,36/19 i 98/19);
- U slučaju prijave obiteljske kuće koja je dio zaštićene kulturno-povijesne cjeline potrebno je odobrenje nadležnog tijela državne uprave za zaštitu spomenika kulture i prirode;
- Fotodokumentaciju postojećeg stanja;
- Dokaze o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine – vrste ovih dokaza detaljno se raspisuju u javnom pozivu.
Kako ističu u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, obiteljske kuće čine 65 % stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 % od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj izgrađeno je prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 % energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.
MGIPU / Ekovjesnik
