Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C

Održavanje ugodnih temperatura u gradovima je nužnost, a vrućine se najučinkovitije ublažavaju drvećem

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila znanstvenu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivat će temperature naših gradova u sljedećem stoljeću.

 

Globalno zatopljenje utječe i na ubrzani porast temperatura u svjetskim gradovima, a priroda nam nudi najbolje rješenje – uzavreli gradovi bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti zahvaljujući sjenama ispod stabala i krošnji drveća. Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja bi snizila temperature za više od 5 °C tijekom najvrelijih ljetnih dana i sve učestalijih toplinskih valova.

Znanstvenici do ovog otkrića nisu došli testiranjem, korištenjem računalnih simulacija ili tumačenjem satelitskih snimki. Ovaj zaljučak temelje na jednostavnom praćenju  bicikla opremljenog vlastitom meteorološkom stanicom i bilježenjem temperatura zraka svakih pet metara duž deset prometnica i križanja, na dužini od približno sedam kilometara gusto izgrađene gradske infrastrukture.

Kako bi potvrdila zabilježene podatke, Carly Ziter sa Sveučilišta Wisconsin-Madison ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tijekom različitih dijelova dana. Zaključak istraživanja je da su gradske ulice bile pregrijane budući da je Sunce nemilice pržilo kolnike, pločnike, nadvožnjake i trgove. Posve razumljivo, tamo gdje su postojale zelene površine ili sjena drveća, temperatura je bila niža.

Carly Ziter je ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tijekom različitih dijelova dana / Foto: UW-Madison

Na mjestima gdje su bila po dva ili tri stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene njihovom krošnjom, temperatura je bila niža za prosječno 3,5 °C, a mjestimice - posebice tamo gdje su broj i gustoća stabala stvarali više hlada, čak i do 5,7 °C!

Stabla ne stvaraju samo hladovinu, već izlučuju i vodenu paru. Ona izdišu vodu kroz puči (stome) u listovima i pružaju drugi mehanizam vanjskog hlađenja zraka. Razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka.

Ugljikov dioksid ulazi, a voda i kisik izlaze kroz puči (stome) u listovima / Izvor: University of California Museum of Paleontology's Understanding Evolution (http://evolution.berkeley.edu)

Rezultati koji su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences „upućuju na strategije upravljanja urbanim pokrovom zemljišta radi povećanja otpornosti na zagrijavanje gradova.“ Drugim riječima, stabla je dobro saditi bilo gdje, a posebice u džungli betona.

Ovo otkriće ipak nije iznenađujuće. Istraživači već godinama proučavaju utjecaj zelenila na zagrijavanje gradova i otkrili su da urbani pokrov drveća može doprinijeti gospodarstvima velikih gradova iznosom od čak 500 milijuna do jedne milijarde dolara.

Urbana stabla ne stvaraju samo hladovinu već mogu upiti ugljik iz atmosfere na načine koji odgovaraju bilo kojoj divovskoj kišnoj šumi, a sama prisutnost stabala u prigradskim naseljima može znatno doprinijeti vrijednosti zemljišta, kao i jednostavno prostor učiniti ugodnijim.

>>> Pročitajte još >>> Urbana toplina doprinosi bujanju drveća >>> Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu

Vrući gradovi

Gradovi sutrašnjice zahtijevat će veliku pomoć stabala. Više od polovice svjetske populacije već je sada zbijeno u gradovima, a svi gradovi se već suočavaju s onim što se naziva učinak urbanog toplinskog otoka: gradovi mogu biti topliji od okolnog područja za 3 °C ili više zbog svjetlosti, grijanja i hlađenja zraka, prometa, asfalta i pločnika.

Urbanistima je potreban što jeftiniji odgovor na sve intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove koji će biti ozbiljna i potencijalno velika opasnost za zdravlje, s globalnim zagrijavanjem koje se kreće prema dostizanju svjetskog prosjeka većeg za 3 °C nego u bilo koje doba ljudske povijesti do kraja ovog stoljeća, kada će u gradovima biti još veća gužva zbog  porasta populacije.

Znanstvenici su dokazali da je gradsko drveće identične starosti u prosjeku dosta veće naspram drveća koje raste u ruralnim područjima jer brže raste / Foto: Pixabay

Već ranije smo pisali o istraživanju prema kojem je utvrđeno kako stabla bolje napreduju u toplijim gradovima. Ovo i slična istraživanja potvrđuju ono što većina stanovnika gradova već intuitivno zna, iako se čini kako to pojedini gradonačelnici uporno odbijaju priznati. Gradovima su potrebne zelene površine i prometnice s drvoredima, a zbog toga neće biti samo ljepši i ugodniji za život, već i hladniji. To nam preporučuju znanstvenici, a pitanje je hoće li gradske uprave i urbanisti prihvatiti njihove preporuke. Neki gradovi već uvelike rade na ozelenjavanju svojih površina, a neki ih uporno betoniraju, no nakon ovih saznanja svakako se nameće sljedeće pitanje, a to je kako najbolje iskoristiti ova otkrića.

„Nije dovoljno samo saditi stabla, trebamo razmisliti o tome koliko ih sadimo i gdje. Ne kažemo da sadnja jednog stabla ne znači ništa, no daleko veći učinak  postići će se ako stablo posadi i vaš susjed te ako to isto učini njegov susjed i tako redom“, rekla je dr. Ziter.

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivat će temperature naših gradova u sljedećem stoljeću. Što još čekamo?

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Beč izdvaja osam milijuna eura za sadnju novih stabala!

Na području grada Beča ima oko 480.000 stabala, no sve zelenija austrijska metropola, koja se odlučno bori protiv klimatskih promjena, želi ih još više! Onečišćenje zraka je posebno izraženo u velikim gradovima, stoga se bečka gradska uprava odlučila na sadnju velikog broja novih stabala te će za tu namjenu, kao i za održavanje postojećeg zelenila, u 2019. i 2020. godini izdvojiti čak osam milijuna eura.

Stabla u gradovima ublažavaju urbani utjecaj na klimu

Stabla u urbanim područjima su puno više od same dekoracije. Ona obogaćuju život u gradovima, ublažavaju klimatske promjene i njihove posljedice te spašavaju porezne obveznike od potrošenih milijuna. Pohranjivanjem velike količine ugljika, stabla ublažavaju ionako veliki utjecaj gradova na klimatske promjene.

Beč će ovog ljeta biti bogatiji za pedeset zelenih fasada

Ozelenjavanje zgrada ima mnoge prednosti: poboljšava kvalitetu zraka, utječe na očuvanje bioraznolikosti, hladi pri visokim ljetnim temperaturama i isparavanjima te pruža prirodniji, zdraviji okoliš u urbanim sredinama. Bečkim projektom „50 zelenih zgrada“ to će sada biti još lakše ostvarivo, a pedeset vlasnika zgrada u austrijskoj metropoli već ovog ljeta ima priliku besplatno dobiti BeRTA zelene fasadne module za ozelenjavanje svojih zgrada.

Urbana toplina doprinosi bujanju drveća

Gradsko drveće odgovara na izazove klimatskih promjena i konstantnog razvoja gradova te se na najbolji način prilagođava efektu toplinskog otoka. Ono ubrzano raste, no postoji mogućnost da brže stari.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER