Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Ekstremne suše i toplinski valovi koji sve češće pogađaju jugozapadnu Europu ozbiljno narušavaju sposobnost ekosustava da upijaju ugljikov dioksid (CO₂) – jedan od ključnih stakleničkih plinova koji potiče globalno zatopljenje.

S ciljem podizanja svijesti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju našem planetu, kao i cijelom čovječanstvu, dana 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma kada se diljem svijeta stavlja naglasak na edukaciju javnosti o koristima i važnostima šuma za opstanak svih živih bića na Zemlji.

Misija projekta EARTHONE je osigurati cjelovito razumijevanje socioekonomskih, demografskih i fizičkih čimbenika koji utječu na tokove stakleničkih plinova. Projekt koristi inovativni interdisciplinarni pristup kombiniranjem naprednih podatkovnih tehnologija s terenskim podacima iz ugroženih regija u južnoj i mediteranskoj Europi.

Europska komisija danas je objavila Izvještaj o napretku mjera u području klime za 2024. prema kojem su se neto emisije stakleničkih plinova u EU-u, potaknute impresivnim rastom energije iz obnovljivih izvora, u 2023. godini smanjile za 8,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Riječ je o najvećem godišnjem padu u posljednjih nekoliko desetljeća, uz iznimku 2020. kada je COVID-19 doveo do smanjenja emisija od 9,8 %.

Projekt LIFE CROLIS bavi se razvojem usklađenog podatkovnog modela za praćenje zemljišta u Republici Hrvatskoj. Projekt će omogućiti povezivanje i obradu podataka o pokrovu i namjeni zemljišta iz različitih izvora te njihovu upotrebu za potrebe održivog gospodarskog, prostornog i cjelokupnog razvoja Republike Hrvatske.

S ciljem podizanja svijesti o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju našem planetu, kao i cijelom čovječanstvu, dana 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma kada se diljem svijeta stavlja naglasak na edukaciju javnosti o koristima i važnostima šuma za opstanak svih živih bića na Zemlji.

Novim propisom povećava se cilj za ponore ugljika u EU-u za sektor korištenja zemljišta i šumarstva, koji bi do 2030. trebao smanjiti stakleničke plinove u EU-u za 57 % u usporedbi s 1990.

Europski parlament je u srijedu podržao prijedlog Europske komisije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje prirodnih ponora ugljika u sektorima korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF), pomoću kojih bi se cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. povećao na 57 %.