Nakon što je nedavno otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu, novo istraživanje pokazuje da u oceanima može biti daleko više mikroplastike nego što je prvotno procijenjeno.

Splitska arhitektica Lidija Lijić višestruka je rekorderka, svjetska i europska prvakinja u ronjenju na dah, voditeljica je hrvatskog ogranka i jedno od zaštitnih lica hrvatskog ogranka Sea Shepherd Conservation Society.

Međunarodni tim istraživača otkrio je dosad najvišu razinu mikroplastike ikad zabilježene na morskom dnu. Gotovo 1,9 milijuna sitnih čestica plastike prekriva samo jedan četvorni metar u dubinama Tirenskog mora!

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Znanstvenici koji su u sklopu Greenpeacove ekspedicije istraživali populaciju pingvina na Antarktici otkrili su drastično smanjenje u mnogim kolonijama, a neke su opale za čak 77 % otkako su posljednji put pregledane prije gotovo 50 godina.

U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, aktivisti Greenpeacea su ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjeg mjesta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izložili ledenu skulpturu pingvina. Zagreb se tako pridružio globalnoj akciji koja se idućih dana održava u dvadesetak zemalja svijeta, a kojom se traži snažan globalni Sporazum o svjetskim morima.

U sklopu međunarodne kampanje za zaštitu oceana, jedne od najvećih u povijesti Greenpeacea, Zagreb će se pridružiti globalnoj akciji koja će se u idućih nekoliko dana održati u dvadesetak zemalja svijeta. Tom prilikom će se u petak 7. veljače ispred zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice, središnjem mjestu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izložiti ledene skulpture pingvina uz obraćanje predstavnika organizacije Greenpeace.

102 organizacije za zaštitu okoliša, predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), ovog su utorka pokrenule „Plavi manifest“ – novi plan spašavanja mora. Plan predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se preokrenuo smjer stalnog degradiranja i zagađenja mora i obala.

Zašto se 2015. i 2016. godine brojka od približno jedan milijun mrtvih tankokljunih njorki nasukala na obale od Kalifornije do Aljaske? Istraživači navode da je uzrok pomora ove morske ptice pojava dugotrajnog morskog toplinskog vala poznata kao „mrlja“ („the blob“).

„Plavi planet“ treba ozbiljnije razmotriti opciju skladištenja ugljikovog dioksida na morskom dnu čime se može doprinijeti rješavanju klimatske krize – oceani i mora ipak prekrivaju čak 70 % površine našeg planeta.