Danas je na snagu stupio novi pravno obvezujući klimatski cilj Europske unije za 2040. godinu, kojim se predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. godine.

Berlin ubrzava klimatsku zaštitu i pritom se oslanja na snažno partnerstvo. Novopotpisanim Klimatskim paktom 2025.–2030. Senat i 22 poduzeća u gradskom vlasništvu udružuju snage kako bi Berlin pripremili za klimatski otpornu budućnost.

Bečka državna opera postaje sunčana elektrana! Slavnu opernu kuću na bečkom Ringu ubuduće će vlastitom, čistom solarnom energijom opskrbljivati 260 posebnih solarnih modula.

Projekt vrijedan 40 milijuna eura predviđa sadnju 800.000 stabala i stvaranje 65 novih urbanih šuma u najranjivijim područjima Vječnog Grada. Zone obuhvaćene zahvatom su četvrti na istoku i jugu Rima.

2024. bila je dosad najtoplija godina na europskom kontinentu, s nezabilježenim temperaturama u središnjim, istočnim i jugoistočnim regijama. Snažne oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i utjecale na najmanje 413 000 ljudi. U 2024. godini zabilježen je snažan klimatski kontrast između istoka i zapada: ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu.

Napori uloženi u smanjenje onečišćenja zraka, a time i povezanog negativnog učinka na zdravlje građana, uvelike su se isplatili. Istraživanje organizacije Airparif potvrđuje da se kvaliteta zraka u Parizu i regiji Île-de-France nastavlja poboljšavati već puna dva desetljeća!

Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su u utorak novu direktivu čiji je cilj smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova iz sektora zgradarstva, kako bi ga učinili klimatski neutralnim do 2050.

Hrvatska je na novoj ljestvici izvješća Indeksa učinka klimatskih promjena (Climate Change Performance Index - CCPI) za 2022. godinu zauzela 28. mjesto, što je za 10 mjesta lošiji plasman u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem. Najbolje rangirane zemlje su Danska, Švedska i Norveška, objavljeno je 9. studenog na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu.

Znanstvenici za klimu apeliraju na Vladu RH da omogući javno savjetovanje u zakonskom roku od 30 dana te tako zaista omogući znanstveno utemeljeno argumentiranje postojećeg prijedloga, a s ciljem stvaranja boljeg razvojnog dokumenta.

Odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje je daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika Znanstvenici za klimu ocjenjuju kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene.