Rezultati pretrage: IZUMIRANJE VRSTA

Populacije divljih vrsta od 1970. u prosjeku smanjene za dvije trećine

Uzroci uključuju uništavanje okoliša poput krčenja šuma, neodržive poljoprivrede i ilegalne trgovine divljim vrstama, što doprinosi izbijanju virusa poput COVIDa-19. Posebno zabrinjava visoka stopa smanjenja broja populacija slatkovodnih vrsta koje nestaju puno brže od onih u oceanima ili šumama. WWF stoga poziva na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom našeg prehrambenog sustava.

Akcija „Jeste li ih vidjeli?“ proširena na plemenitu perisku

Akcija „Jeste li ih vidjeli?“ koju je pokrenulo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, provodi se s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja. Ovog ljeta akcija se proširuje na plemenitu perisku (Pinna nobilis).

Još uvijek možemo spasiti polovicu Zemljine kopnene površine

Već odavno nema nikakvih sumnji, ljudski utjecaj drastično mijenja život na Zemlji, priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. No, postavlja se pitanje koliko je Zemljine površine još uvijek zaštićeno od štetnog ljudskog utjecaja?

Na jugu Istre potvrđeno širenje parazita odgovornog za pomor periski

Stručnjaci najvećeg hrvatskog akvarija Aquarium Pula prošlog su mjeseca otkrili da je toplija temperatura mora u Medulinskom zaljevu potaknula razmnožavanje parazita Haplosporidium pinnae koji uzrokuje masovni pomor periski. Slutnje o širenju smrtonosne zaraze sada su potvrđene analizom uzoraka u Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu.

Potvrđena mogućnost širenja zaraze periski u Medulinskom zaljevu

U proljeće se životinjski i biljni svijet počinju buditi ne samo na kopnu, već i u moru. Nažalost, stručnjaci najvećeg hrvatskog akvarija Aquarium Pula otkrili su da je toplija temperatura mora potaknula razmnožavanje parazita koji uzrokuje masovni pomor periski.

Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.

Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili

Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.

Prijeti nam nezamisliv gubitak prirodnog života na Zemlji

Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER