Kada netko tko se „proslavio“ reklamiranjem toaletne vode „iz srca Jakuševca“ i igrokazima protiv spalionica otpada odluči podučavati o zelenim politikama i postavljati zahtjeve budućoj gradskoj vlasti – onda znaš da je pred tobom još jedno remek-djelo domaće „eko-estrade“.

Hitna potreba za održivijim načinom života i promjenom individualnih navika može potaknuti značajne pozitivne promjene za okoliš. Nigdje to nije očitije nego u Austriji u kojoj, prema nedavnom istraživanju Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB), čak 74 posto stanovništva odvaja svoj biootpad doprinoseći time zaštiti klime i obnavljanju tla.

Iako recikliranje aluminija donosi goleme ekološke i ekonomske koristi, rastuće cijene energije, trgovinski sukobi i tržišne nestabilnosti sve više prijete održivosti ove ključne industrije.

Već duže vrijeme svjesni smo činjenice da plastika nimalo nije fantastična, ali to se više ne smije ignorirati. Proizvodnja plastike emitira stakleničke plinove, a oceani, rijeke i tla puni su opasne mikroplastike koja prijeti ljudskom zdravlju.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuo je i ove godine novi edukacijsko-ekološki nagradni natječaj „Za ljepšu našu!“. Cilj je educirati učenike osnovnih i srednjih škola o važnosti smanjenja jednokratne plastike i potaknuti ih da kroz kreativne zadatke razvijaju ekološku svijest te predlažu kreativna rješenja za održiviju budućnost Lijepe naše i cijelog planeta.

Komunalna tvrtka Abfallwirtschaftsbetrieb München (AWM) od početka travnja koristi kamione za odvoz otpada koji su opremljeni umjetnom inteligencijom i kamerama. Umjetna inteligencija skenira otpad u svakom spremniku za biootpad, a ako u njemu ima previše nepripadajućeg otpada, poput plastike ili stakla, pali se signalna lampica. U tom slučaju sadržaj spremnika neće se isprazniti u kamion za biootpad, već će se zbrinuti s preostalim miješanim otpadom.

Javna ustanova „More i krš“ za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije uspješno je sanirala ponor Lastovnjak u Dicmu, koji je nekima služio kao ilegalno odlagalište otpada.

Električne četkice za zube postale su uobičajene u današnjim kupaonicama, a prema proizvođačima i trgovcima osiguravaju čišće zube i savršenu oralnu higijenu. No, ispod njihovog sve elegantnijeg dizajna krije se još jedan velik ekološki problem. Svake godine baci ih se na milijune pa ovi mali uređaji potiho doprinose globalnoj krizi EE otpada, pokrećući hitna pitanja o ekološkom dizajnu, odlaganju i kružnom gospodarstvu.

Važan preliminarni sporazum o suradnji između komunalnih tvrtki AMA S.p.A. iz Rima i ASIA S.p.A. iz Napulja potpisan je s ciljem povećanja konkurentnosti na tržištu, unapređenja poslovanja i poticanja inovacija u gospodarenju otpadom. Riječ je o dvjema najvećim i najznačajnijim talijanskim tvrtkama u sektoru gospodarenja otpadom.

Nakon današnjeg „performansa“ ispred zgrade zagrebačke gradske uprave, postalo je jasno da Zelena akcija ne nudi rješenja, već samo tužan refren. No dobro, jasno je to bilo još davno prije. Pod krinkom „beskompromisne“ borbe za „održivost“, aktivisti ponavljaju iste optužbe i izbjegavaju odgovoriti na ključno pitanje: što s tonama miješanog komunalnog otpada koji svakodnevno nastaje u Zagrebu, a koji se ne može ni reciklirati ni kompostirati?