Redakciji Ekovjesnika dostavljeno je priopćenje udruge Ekologija grada, u kojem se upozorava na moguće negativne posljedice novog modela gospodarenja ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj.

E-cigarete za jednokratnu upotrebu ili „vapeovi“, rastuća su prijetnja i okolišu i gospodarenju otpadom. Njihove litijeve baterije predstavljaju rizik od požara, ometaju recikliranje i sukobljavaju se s ciljevima kružnog gospodarstva. Zemlje EU-a zalažu se za njihovu zabranu kako bi se obuzdao njihov rastući utjecaj na okoliš.

Nakon tehničke validacije projekta, izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz otpada službeno je dodijeljena konzorciju koji predvodi Acea Ambiente, a čine ga tvrtke Suez Italy, Kanadevia Inova, Vianini Lavori i RMB. Postrojenje će se graditi u industrijskoj zoni Santa Palomba, a njime će upravljati tvrtka RenewRome s kojom je Grad Rim potpisao ugovor o koncesiji na razdoblje od 33 godine.

Sve što su oduvijek željeli znati o gospodarenju otpadom u Beču, Bečani će moći saznati od svibnja do listopada ove godine. Bečki Magistratski odjel za gospodarenje otpadom (MA 48) nudi im mogućnost posjeta kompostani Lobau, spalionici otpada Pfaffenau ili odlagalištu otpada Rautenweg.

Šest kilometara dug, jedan metar širok i jedan metar visok zid – tako se najbolje može opisati količina ilegalno odloženog otpada u šumama Brandenburga 2023. godine. Te godine u brandenburškim šumama prikupljeno je oko 6000 kubičnih metara otpada, gotovo ista količina kao i 2022. godine.

U ponedjeljak 28. travnja Gradsko vijeće Milana odobrilo je nove cijene za uslugu prikupljanja komunalnog otpada (Tari) za 2025. godinu, s prosječnim smanjenjem od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Time se nastavlja trend smanjenja naknada koji traje od 2021. pa je ukupno smanjenje u tom razdoblju doseglo 13,5 posto.

Prelaskom na vožnju bez emisija u voznom parku gradskih vozila, Grad Beč šalje snažan signal za klimatski prihvatljivu mobilnost i održivi urbani razvoj. To se sada transparentno dokumentira novom brošurom „Put do dekarbonizacije“ koja pokazuje na koji se način do 2040. godine planira postići prelazak komunalnog voznog parka na CO₂ neutralan pogon.

Kada netko tko se „proslavio“ reklamiranjem toaletne vode „iz srca Jakuševca“ i igrokazima protiv spalionica otpada odluči podučavati o zelenim politikama i postavljati zahtjeve budućoj gradskoj vlasti – onda znaš da je pred tobom još jedno remek-djelo domaće „eko-estrade“.

Hitna potreba za održivijim načinom života i promjenom individualnih navika može potaknuti značajne pozitivne promjene za okoliš. Nigdje to nije očitije nego u Austriji u kojoj, prema nedavnom istraživanju Udruženja austrijskih tvrtki za gospodarenje otpadom (VOEB), čak 74 posto stanovništva odvaja svoj biootpad doprinoseći time zaštiti klime i obnavljanju tla.

Iako recikliranje aluminija donosi goleme ekološke i ekonomske koristi, rastuće cijene energije, trgovinski sukobi i tržišne nestabilnosti sve više prijete održivosti ove ključne industrije.