Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana te za 91 % građana Hrvatske, a potom se ističe prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %). Nedavne krize ojačale su podršku građana EU-u pa 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva, a 62 % članstvo u EU-u vidi kao dobru stvar. Međutim, građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka uzastopnih kriza.

Prema novom istraživanju Eurobarometra, objavljenom danas, velika većina građana EU-a podržava mjere koje je EU nedavno poduzeo za rješavanje energetske krize.

Iako dvije godine kasnije nego što je planirano, a zbog kašnjenja prouzrokovanih pandemijom COVID-19, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozdravlja usvajanje Sporazuma Kunming-Montreal, kojim se svijet obvezuje na zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. – globalni cilj koji je pohvaljen kao ekvivalent klimatskom 1,5 °C.

Količina ambalažnog otpada iznosila je 177,2 kg po stanovniku EU-a u 2020. godini, varirajući pritom od 66,0 kg po glavi stanovnika u Hrvatskoj do čak 225,8 kg u Njemačkoj.

David Pejić, direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj koje se nalazi u Dubravi, u Zagrebačkoj županiji, dobitnik je prestižne nagrade Najbolji ekološki poljoprivrednik u EU-u.

David Pejić, direktor Zrna, najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj, jedini je hrvatski predstavnik nominiran za prestižnu nagradu Najbolji ekološki poljoprivrednik u EU-u.

„Unatoč našim naporima i glasovima od oko pola milijuna europskih građana koji su se protivili ovoj odluci, Europski parlament je plinu i nuklearnoj energiji dao zelenu etiketu“, poručili su iz WWF-a.

Europski parmalent je na današnjoj plenarnoj sjednici odbio prijedlog za ulaganje prigovora na uvrštenje djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i plinom na popis okolišno održivih gospodarskih aktivnosti

Emisije ugljikovog dioksida nastale izgaranjem fosilnih goriva u EU-u – uglavnom nafte i naftnih proizvoda, prirodnog plina, ugljena i treseta – tijekom 2021. godine, u kojoj su države članice EU-a ukinule većinu mjera za suzbijanje širenje koronavirusa, porasle su za 6,3 % u usporedbi s prethodnom godinom.

Mjere financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost, teškog 672,5 milijardi eura, ne samo da nisu uspjele zaštititi i obnoviti prirodu, već bi neke od njih mogle prouzročiti dodatnu štetu.