Toplinski valovi ovog ljeta nisu obarali rekorde samo na kopnu nego su ostavili trag i u morima. Sjeverno more, Baltičko more, a osobito Sredozemno more trenutačno mjestimice bilježe vrlo velika pozitivna temperaturna odstupanja. Može li ta akumulirana energija utjecati na vrijeme tijekom nadolazeće jeseni objašnjava mr. sc. Thore Hansen, meteorolog DWD-a.

Čak 79 % površine Sredozemnog mora tijekom srpnja 2026. bilo je barem jedan dan zahvaćeno morskim toplinskim valom kategorije „jak“ ili intenzivnijom. To je najveći udio zabilježen u srpnju u posljednje 34 godine, izvijestio je Mercator Ocean International (MOi).

U svom najnovijem mjesečnom klimatskom biltenu objavljenom u ponedjeljak, 10. kolovoza, Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) uz rekordne temperature u zapadnoj Europi posebno ističe ekstremne uvjete u morskom okolišu.

Sredozemno more dosegnulo je rekordno visoke temperature koje se na pojedinim područjima približavaju 30 °C. To znači da se uoči jeseni akumulira golema količina energije, no hoće li njezine posljedice najviše osjetiti Italija, Španjolska ili neka druga područja Europe ovisit će o razvoju vremenskih prilika.

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Copernicusova služba za praćenje morskog okoliša (CMEMS) potvrdile su da su globalne temperature površine mora (SST) premašile rekordne vrijednosti zabilježene za ovo doba godine tijekom 2023. i 2024. godine. U lipnju 2026. zabilježena je rekordna globalna temperatura površine mora od 21,0 °C.

Sredozemno more, a posebice njegov sjeverozapadni dio, zahvatio je intenzivan morski toplinski val. Početkom tjedna zabilježeno je prosječno odstupanje temperature mora od čak +5,2 °C u odnosu na uobičajene vrijednosti.

U utorak, 30. rujna 2025., Copernicus Marine Service objavio je deveto izdanje Izvješća o stanju oceana (Ocean State Report – OSR9), godišnje procjene stanja oceana te promjena u oceanima i morima na europskoj i globalnoj razini. Glavni zaključak izvješća jest da je svaki dio oceana pod prijetnjom trostruke planetarne krize – klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja plastikom.

Ljetna sezona tek je započela, a Sredozemno more već bilježi neuobičajeno visoke površinske temperature. U velikom dijelu mediteranskog bazena, posebice na zapadu – uz obale Italije, Francuske i Španjolske – zabilježene su ekstremne vrijednosti, čak i do +5 °C iznad prosjeka.

Prema analizi koju je za tridesetogodišnje razdoblje od 1991. do 2020. godine proveo znanstveni tim grčkog portala Climatebook, trend porasta površinske temperature mora bilježi se u cijeloj mediteranskoj regiji.

Klimatske promjene uzrokuju i povećanje učestalosti te intenziteta morskih toplinskih valova, a porast pojava masovnog pomora morskih organizama jedan su od njihovih glavnih ekoloških utjecaja.