TE Peruća na čekanju
Reverzibilna hidroelektrana, vjetroelektrana i solarka u sjeni
Projekt vrijedan milijardu eura za gradnju kombi kogeneracijske plinske i reverzibilne elektrane oko najvećeg akumulacijskog jezera na listi čekanja podrške Europskog fonda za strateška ulaganja, ali i pod udarom kritika nekih ekologa i lokalnih političara
Projekt izgradnje termoelektrane na Perući, oko kojeg su se posljednjih mjeseci uzburkale strasti, jedan je od samo šest projekata iz Hrvatske koji se nalaze na listi čekanja na podršku Europskog fonda za strateška ulaganja. Privatni se investitori izravno prijavljuju Europskoj investicijskoj banci, a sve su to postupci za dobivanje potpore i ostvarivanja tzv. Junckerovog plana, odnosno Plana ulaganja u Europu.
Tvrtka Vis Viva zahtjev za odobrenje projekta za izgradnju četiri elektroenergetska objekta na širem području Perućkog jezera podnijela je sredinom prošle godine na europske, a puno ranije i hrvatske adrese, očekivalo se da će procedura u RH ići dobro jer je gradnja termoelektrane na Cetini u skladu s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, a ni čelništvo općine Hrvace na terenu koje se projekt ima odigrati nije lani imalo ništa protiv. Štoviše, u Strategiji prostornog plana razvoja RH naznačena je potreba gradnje termoelektrane na plin snage 1.200 MW, a ucrtana je i planirana lokacija na Perući. Zanimljivo je da je u toj strategiji prostornog plana razvoja Hrvatske navedeno i da će se do 2020. godine pokrenuti aktivnosti za prvu fazu (pripreme i istraživanja) za hrvatski nuklearni energetski program. No to je neka druga tema.
Ugljen odbačen, a i oko plina sporovi
Energetičari već odavno upozoravaju da Hrvatskoj nedostaje novih stabilnih izvora električne energije, da brojne termoelektrane zastarijevaju te će ubrzo biti isključene iz pogona, te da struja iz vjetroelektrana i solarki nije ni dovoljna ni stabilan izvor. Istovremeno se tvrdi da je na širem području Dalmacije neophodno locirati jedan veći novi izvor. Godinama se govorilo o gradnju TE Lukovo Šugarje na uvozni ugljen, pa je to zbog prosvjeda otpalo prije dvadesetak godina, u prostornim planovima je dosta dugo bilo ucrtano i da će na otoku Pagu, na poluotoku Prutna, biti termoelektrana, govorilo se o ukapljenom plinu kao izvoru energije. No i od toga se odustalo. Prolaskom magistralnog plinovoda od Bosiljeva prema Dalmaciji aktualizirana je mogućnost gradnje plinske termoelektrane. Ta je mogućnost ucrtana u prostorni plan Zadarske županije – lokacija je predviđena u blizini Obrovca. Oko stavljanja plinske TE u prostorni plan Zadarske županije nije bilo problema jer se ona tumačila kao ekološki puno prihvatljivije nego „ugljenara“ kod Lukovog Šugarja. No HEP nije krenuo u realizaciju TE Obrovac, a privatne inicijative nije bilo. Međutim, sad kad se inicijativa za gradnju plinske elektrane pojavila i oko toga su nastali sporovi, ni plin nije dobar!
Sustav elektrana oko Peruće
Naime za TE Peruća privatna inicijativa radi već više od pet godina. Šest hrvatskih tvrtki razvija složeni projekt u kojem se objedinjuju obnovljivi izvori energije i plin za koji se godinama govorilo da je najčistije fosilno gorivo. Planira se izgradnje kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća snage 450 MW električne energije te 50 MW toplinske energije koja se bi se trebala iskoristiti za zagrijavanje objekata u okolici elektrana, prije svega plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća. Za to će biti potrebno izgraditi i plinovod od Dugopolja do Peruće.
Sastavni dio cijelog projekta je i reverzibilna hidroelektrana RHE Vrdovo u koju bi bile instalirane dvije turbine snage po 270 MW. Voda bi se crpila iz Peruće do akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu na Peruću. U okviru projekta, osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se i zasebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolti na koje će se priključiti buduće elektrane te 400-kilovoltni dalekovod dužine 25 kilometara koji će rasklopište na Perući spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama kod Sinja (Rasklopno postrojenje Konjsko). U sklopu projekta je i gradnja vjetroelektrana te solarne elektrane, u drugoj fazi.. Iz ovog sustava bi se moglo proizvoditi dovoljno električne energije za cijelu Dalmaciju.
Projekt razvijaju tvrtke Vis Viva i MCC ekskluzivne nekretnine iz Zagreba, a razvijan je uz pomoć Elektroprojekta, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Projektnog biroa Split, Geoprojekta i Geokona Zagreb. Dosad se, navodi Zoran Burić vlasnik MCC-a i Vis Vive, u i projekt uložilo oko 5 milijuna eura u sve ove pripreme, a kako se procjenjuje da bi izgradnja cijelog sustava koštala oko milijardu eura traga se i za potencijalnim ulagačima. U toku su pregovori s moćnim Samsungom. Podrška Europskog fonda za strateška ulaganja bi, naravno, bila dobrodošao poticaj realizaciji ovog krupnog zahvata.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je još u listopadu 2015. godine donijelo rješenje prema kojem je izgradnja Kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća prihvatljiva za ekološku mrežu, ali u posljednje vrijeme su puno glasniji protivnici ovog projekta.
Ministrica Pejčinović Burić nije u sukobu interesa
Krenuli su otpori dijela lokalnog stanovništva i nekih ekologa koji smatraju da će izgradnja TE Peruća uništiti najveće zalihe čiste vode u ovom dijelu Europe i vrlo štetno utjecati na okoliš. Prije svega zbog mogućeg drastičnog porasta temperature vode u Perući, ali i izbog ispuštanja plinova. (Usput rečeno u Zagrebu već desetljećima rade dvije termoelektrane zastarjele tehnologije, a na to se ne obraća posebna pažnja).
Zatraženo je održavanje tematske sjednice Skupštine Splitsko-dalmatinske županije na ovu temu, a prije mjesec dana zastupnik Mosta Miro Bulj postavio je zastupničko pitanje o sukobu interesa ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić zbog toga što je njen suprug Zoran Burić pokretač projekta i vlasnik tvrtki Vis Viva i MCC. Vlada RH je na ovotjednoj sjednici na temelju Mišljena Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa odgovorila kako ministrica nije u sukobu interesa.
Marija Pejčinović Burić je još dok je bila na dužnosti državne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova, kako se navodi u mišljenju Povjerenstva, još u ožujku ove godine podnijela zahtjev za davanjem mišljenja o njenom eventualnom sukobu interesa zbog ovog projekta. Povjerenstvo je tada zaključilo da Marija Pejčinović Burić nije u sukobu interesa jer dok je bila na dužnosti državne tajnice Ministarstvo vanjskih poslova nije na bilo koji način sudjelovalo u donošenju odluka koje su u vezi ovog projekta. A niti je razvijanje ovog projekta u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
No prema stavu Povjerenstva moglo bi se zaključiti da bi sada ministrica Burić Pejčinović trebala ponovno zatražiti mišljenje ukoliko bi imala mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka koje se u širem smislu odnose na projekt Vis Viva, navodi se u mišljenju povjerenstva koje je potpisala predsjednica Dalija Orešković u ožujku ove godine.
Ostaje za vidjeti hoće li probuđeni negativan stav lokalne zajednice zaustaviti ovaj projekt ili će se pokretači projekta i institucije koje su dale pozitivno mišljenje o njemu izboriti da se ipak realizira.
Edvard Šprljan