Na području Nacionalnog parka Kornati, zbog višegodišnjeg „divljeg“ sidrenja, livade posidonije su pod velikim pritiskom, i zato se u periodu od 2019. do 2022. godine provodio cijeli niz aktivnosti kojima su se obnavljale livade posidonije (Posidonia oceanica), strogo zaštićene vrste morske cvjetnice i endema Sredozemnog mora.

Glavne aktivnosti koje su se provodile u NP Kornati u sklopu projekta Interreg Italy - Croatia SASPAS bile su:

• pilot presađivanje posidonije (Posidonia oceanica) kako bi se pokušale obnoviti oštećene livade te
• uspostava ekološki prihvatljivog sustava za sidrenje kako bi se spriječilo daljnje oštećenje livada posidonije

• Pilot presađivanje posidonije (Posidonia oceanica) u uvali Kravljačica u NP Kornati

 

• Ekološko prihvatljiv sidreni sustav u NP Kornati

Nakon ostvarenih dobrih rezultata i aktivnosti u sklopu Interreg projekta SASPAS, Javna ustanova Nacionalni park Kornati priključila se Interreg projektu RESISTANCE čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti pomorskog prostornog planiranja i da zajedničkim snagama svakog pojedinca može se doprinijeti održivom razvoju, rješavanju problema zagađenja i kontaminacije i zaštite jedinstvene bioraznolikosti Jadranskog mora. Interreg RESISTANCE je projekt koji kapitalizira rezultate i primjere dobre prakse čak sedam Interreg projekata SOUNDSCAPE, ECOSS, ECOMAP, NET4MPLASTIC, DORY, ML-REPAIR i SASPAS.

Dana 20. srpnja 2022. godine održano je studijsko putovanje u Nacionalni park Kornati, gdje su partneri na projektu RESISTANCE posjetili uvale Kravljačica, Strižnja, Šipnate, Tomasovac – Suha punta i Anica gdje je JU NP Kornati uspješno postavila 52 ekološko prihvatljiva sidrena sustava.

 

• JU NP Kornati uspješno je postavila 52 ekološko prihvatljiva sidrena sustava

Naime, postavljenim plutačama za privez plovila spriječit će se sidrenje „na divlje“, a samim time i ugrožavanje morskih cvjetnica na morskom dnu.

Posidonia oceanica je strogo zaštićena i endemska vrsta Sredozemnog mora, morska je cvjetnica čije livade čine jedno od najvažnijih staništa u moru. Zovemo ih „tvornicama“ kisika. Procijenjeno je da jedan metar kvadratni proizvodi 14 litara kisika dnevno, a osim toga je izvor hrane i staništa za mnoge vrste koje među njenim listovima traže sklonište, mrijeste se i razmnožavaju. Unatoč rasprostranjenosti, njene livade ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima, a najveća prijetnja upravo je slobodno sidrenje.

Uspješnim postavljanjem ekološko prihvatljivog sidrenog sustava započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja JU Nacionalni park Kornati da se sidrišta uspostave u svih 19 njegovih uvala, kao i da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje na području cijelog nacionalnog parka. Upravo projekti kao što su SASPAS i  RESISTANCE, provedeni u okviru prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, znatno doprinose ostavrenju tog cilja.

• Nacionalni park Kornati

Projekt RESISTANCE – „Podizanje svijesti o važnosti pomorskog prostornog planiranja“

Cilj projekta RESISTANCE je podijeliti stečena znanja i iskustva o moru, ali i obalnom riječnom okruženju kapitaliziranjem rezultata Interreg projekata ECOMAP, ECOSS, Net4mPLASTIC, SOUNDSCAPE, DORY, SASPAS i ML-REPAIR.

Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa prekogranične suradnje INTERREG ITALY-CROATIA.

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost NP Kornati.

 

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• KORNATI
• INTERREG PROJEKT RESISTANCE
• POSIDONIJA
• JADRAN
• NAUTIČARI
• SIDRENJE
• POSIDONIA OCEANICA
• MORSKI EKOSUSTAVI
• ZAŠTITA MORA
• PROJEKT SASPAS