Građani poručili Vladi RH: Preuzmite odgovornost za klimatsku otpornost!

U sklopu kampanje „Klimatski otporne zajednice” Zelena akcija ukazuje na hitnost prilagođavanja klimatskim promjenama.

Zelena akcija, uz podršku stotine građana i građanki diljem Hrvatske, od Vlade RH traži hitno donošenje akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

„Vlada mora preuzeti odgovornost za prilagodbu na sve vidljivije utjecaje klimatskih promjena u Hrvatskoj”, poručio je Luka Tomac iz Zelene akcije na današnjoj prosvjednoj akciji na Markovu trgu. Aktivisti i aktivistkinje su donijeli maketu velikog kanadera za gašenje požara kao simbol mjera prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene. Uz njega su postavili poruke građana i građanki o važnosti klimatske akcije poput: „Želim svome djetetu budućnost”, „Važno je jer se radi o životu” itd.

Luka Tomac iz Zelene akcije / Foto: Zelena akcija

Donošenje akcijskog plana, koji treba definirati sve konkretne mjere, rokove i financiranje prilagodbe, kasni skoro tri godine. Istovremeno, svjedočimo sve većem broju vremenskih ekstrema i katastrofa poput ovogodišnjih požara kod Pule i Šibenika ili poplave u Čazmi. Sve ove nepogode ostavljaju velike posljedice na poljoprivredu, šumarstvo, ekonomiju i zdravlje ljudi.

„Hrvatska još uvijek nije dovoljno spremna na posljedice klimatskih promjena jer Vlada i dalje ne shvaća hitnost prilagođavanja na postojeće i buduće utjecaje iako nas znanstvenici i znanstvenice stalno na njih upozoravaju”, rekao je Tomac.  

Prosvjedna akcija je rezultat prikupljanja potpisa na Apel Vladi za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu, koje je Zelena akcija provela u protekla dva tjedna. Na taj je način stotine građana i građanki iz svih dijelova Hrvatske - od Zagreba preko Pule do Drniša - zatražilo od Vlade RH hitnu provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

>>> Pročitajte još >>> Otvoren Javni poziv za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama

 

Fotografije: Zelena akcija

To su mjere poput ulaganja u dodatne kapacitete vatrogasnih službi, edukacija poljoprivrednika kako bi se mogli na vrijeme pripremiti i prilagoditi klimatološkim promjenama, izgradnja tzv. javnih klimatskih skloništa zbog toplinskih valova i javno dostupnih česmi za pitku vodu, sadnja zelenila u gradovima itd.

„Mi trenutno živimo u dobu klimatskih ekstrema. Svaki mjesec obaramo temperaturne ili oborinske rekorde koji su jasan indikator da se na klimatske promjene trebamo hitno prilagoditi”, pojasnio je Tomac te dodao: „Iako Hrvatska spada među tri europske zemlje koje su najizloženije utjecajima klimatske krize, Vlada RH ne radi puno po pitanju ozbiljne prilagodbe”.

Predviđa se da će u Hrvatskoj poljoprivreda pretrpjeti najveće štete. Samo prošle godine, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su štetu od skoro jednu milijardu kuna. „Ovakvi utjecaji klimatskih promjena jasan su signal da vladajući moraju ozbiljno shvatiti klimatsku krizu”, zaključio je Luka Tomac.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

IPCC: Klimatske promjene su prijetnja našem blagostanju i zdravlju planete

U ponedjeljak 28. veljače objavljen je drugi dio šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet. Kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave su „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se zbog globalnog zatopljenja tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet.

Klimatski ekstremi su Europu od 1980.-2020. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER