Zelena akcija: „Plenkovićeva vlada širi LNG terminal na korist plinskog biznisa, ne građana“

„Umjesto bacanja milijuna na fosilna goriva u doba klimatske krize, strateški interes Vlade trebao bi biti decentraliziranje hrvatskog energetskog sustava odnosno uključenje većeg broja građanki i građana kao proizvođača energije iz obnovljivih izvora.“

„Prekid s ruskim plinom je nužan, ali narativ Vlade RH o energetskoj neovisnosti Hrvatske putem krčkog LNG terminala je čisto zamagljivanje očiju javnosti“, ističu u Zelenoj akciji.

„Hrvatska, kao i cijela Europa, mora postupno napustiti korištenje plina, a ne se vezati uz nove lance nabave. Diverzificiranje izvora plina naprosto zamjenjuje jednu ovisnost o fosilnom gorivu drugom odnosno ovisnost o jednom izvoru – Rusiji – drugim poput SAD-a. Rasprave o diverzifikaciji godinama su visoko na dnevnom redu EU-a, upravo radi ukrajinsko-ruskih kriza s plinom od 2006. nadalje. Ipak, unatoč milijardama eura investiranih u nove plinovode i LNG terminale, kako bi se osigurao dotok neruskog plina, udio ruskog plina u ukupnoj potrošnji EU-a zapravo se povećao u posljednjem desetljeću, a ovisnost o plinu se produbila“, navodi se u priopćenju Zelene akcije. 

Vlada RH će kod projekta proširenja terminala na Krku trebati dokazati korist za druge države članice kako bi dobila EU novac, kao što je bio slučaj i kod same gradnje terminala. Po tome se vidi kako je primarna uloga terminala prijenos LNG-a u susjedne zemlje. 

Prema procjenama stručnjaka, širenje kapaciteta terminala i gradnja novog plinovoda neće se ostvariti odmah, već je potrebna godina i pol do dvije. Uz to, pošto se praktički radi o rekonstrukciji, po zakonu treba napraviti novu studiju utjecaja zahvata na okoliš, a minimalno ocjenu o potrebi izrade studije. Ovakvo udvostručenje kapaciteta terminala, koje prelazi realne potrebe Hrvatske, nije predviđeno postojećim dozvolama ni postojećom studijom. Proglašenje nečeg strateškim projektom ne smije značiti zaobilazak zakonskih procedura. To je odgovornost tvrtke LNG Hrvatska, ali i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ističu u Zelenoj akciji.

„Postavlja se i pitanje tko će snositi trošak proširenja terminala. Vlada i resorni ministar već su najavili kako će se dio od 180 milijuna eura trebati pokriti iz državnog proračuna, dakle, naših džepova“, smatraju u Zelenoj akciji te dodaju: „koju će korist od projekta imati stanovnici ove države? Kako će biti bolje kada cijene svega idu u nebo, a izgledno je da cijena plina neće pasti? Hoće li Vlada garantirati da će svima biti dostupna energija za temeljne životne potrebe s obzirom da to mnogi ljudi sada nemaju? Umjesto trošenja novaca poreznih obveznika na dugoročno promašeni projekt, treba se usmjeriti na prava rješenja za dobrobit ljudi i planeta. Osim ulaganja u obnovljive izvore energije poput sunčeve, potrebno je smanjiti količinu potrebne energije drastičnim poboljšavanjem stambenog fonda i proširivanjem mjera energetske učinkovitosti te uvesti dodatne mjere za one najugroženije energetskom krizom. Ukidanje PDV-a na solarne panele nije ni približno dovoljno.“

Umjesto bacanja milijuna na fosilna goriva u doba klimatske krize, strateški interes Vlade RH trebao bi biti decentraliziranje hrvatskog energetskog sustava odnosno uključenje većeg broja građanki i građana kao proizvođača energije iz obnovljivih izvora. U tome leži prava energetska neovisnost od koje će svi imati koristi. No, izgleda kako to Vladi RH, povezanoj s plinskom industrijom koja itekako profitira na ovaj način, nije u interesu, zaključuju u Zelenoj akciji.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

CEE Bankwatch Network: „EU se uvlači u zamku fosilnih goriva“

Umjesto da Europsku uniju vodi prema postupnom ukidanju fosilnih goriva i pravednoj energetskoj tranziciji, usvajanje izmijenjenog izvornog prijedloga Komisije otvorilo je vrata novom krugu ulaganja u fosilna goriva, poručuje CEE Bankwatch Network.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER