Strategija niskougljičnog razvoja RH potpuni je promašaj za ljude i klimu

Zelena akcija predlaže izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 % do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i scenarija koji uključuju fosilna goriva

Zastarjeli energetski modeli, koji se temelje na korištenju fosilnih goriva do sredine stoljeća, ne smiju biti dio Niskougljične strategije RH, jednog od ključnih dokumenata za akciju protiv klimatskih promjena, upozorava Zelena akcija.

„Hitan, ali pravedan, prelazak na niskougljični razvoj i oporavak jedini je mogući put”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije u petak ispred Hrvatskog sabora povodom saborske rasprave o Strategiji niskougljičnog razvoja. Dodao je kako takva tranzicija, osim doprinosa rješavanju klimatske krize, omogućava stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova za zdravstvo te jamči brz i učinkovit iskorak ka društvu bez nejednakosti, a s otpornim i konkurentnim gospodarstvom.

Iako je Hrvatska svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazala opredjeljenje za zeleni razvoj, Niskougljična strategija sadržajno je manjkava i neambiciozna. U svojim projekcijama, strategija ne uključuje scenarij nulte emisije koji nas najkasnije 2050. godine dovodi do potpune dekarbonizacije, iako je javnosti predstavljen još prošle godine.

  • Luka Tomac / Foto: Zelena akcija

„Ovo je ključno jer bi scenarij tzv. klimatske neutralnosti trebao biti naš razvojni pravac, a na koji se opredijelila i EU. No, njegovu integraciju u strategiju Hrvatska je odlučila odgoditi za nekoliko godina što je potpuno promašeno”, komentirao je Tomac.

S druge strane, strategija predviđa daljnje ulaganje u proizvodnju, uvoz i korištenje fosilnih goriva sve do sredine stoljeća, ističu u Zelenoj akciji. To uključuje nova istraživanja nafte i plina na teritoriju RH, uvoz plina preko LNG terminala na Krku, korištenje ugljena još skoro 20 godina, korištenje plina i goriva baziranih na plinu u sektoru toplinarstva i transporta, itd.

„Žalosti nas što Vlada RH i dalje pokazuje manjak hrabrosti i političke volje da konačno napravi pravi zaokret i bude pozitivan primjer drugim europskim zemljama. Time nam Vlada daje do znanja kako joj klimatska kriza, a posljedično i stanovnici ove države, nisu prioritet”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije. 

Zelena akcija predlaže izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 posto do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i scenarija koji uključuju fosilna goriva.

„Hrvatska treba odrediti točnu godinu kada će prestati koristiti fosilna goriva, uključujući ugljen i plin, u pojedinim sektorima i to mora biti puno prije 2050. godine”, rekla je Mileta. Dodala je kako nova istraživanja o učincima zagrijavanja metana - glavnog sastojka plina - dokazuju da se plin više ne može smatrati tranzicijskim gorivom prema niskougljičnom društvu, što je potvrdilo i najnovije izvješće Međunarodne energetske agencije.

„Agencija je poručila kako istraživanje i razvoj novih naftnih i plinskih polja mora biti zaustavljeno ove godine, dakle odmah,  te da se ne smiju graditi nove elektrane na ugljen ako svijet želi ostati u sigurnim granicama globalnog zagrijavanja”, pojasnila je Mileta.

Ako se obustave ulaganja i subvencioniranje fosilne industrije, oslobođena sredstva iz proračuna mogu se i trebaju preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva te prateća istraživanja i razvoj.

„Ključno je da država aktivno potiče građane/ke i zajednice građana/ki te omogući da budu aktivni sudionici energetske tranzicije. Treba osigurati i pravednu tranziciju za radnike u industriji fosilnih goriva. Niskougljična strategija mora biti utemeljena na ovim principima”, rekao je Tomac.

  • Foto: Zelena akcija

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije (OIE), potrebno je osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i barijerama koje proizlaze iz drugih zakona i planova.

„Smatramo da cilj od 65,6 posto za udio obnovljivih izvora do 2050. godine treba biti ambiciozniji kako bismo puno prije sredine stoljeća bili na 100 posto OIE u proizvodnji električne energije”, zaključio je Tomac

Zelena akcija / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Za manje od osam mjeseci čovječanstvo je iscrpilo Zemljine resurse za 2021.

Dan ekološkog duga (eng. Earth Overshoot Day) označava dan na koji je potražnja čovječanstva za prirodnim resursima u određenoj godini premašila ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Preostali dio godine živimo na ekološki dug i nastavljamo ga povećavati crpeći zalihe Zemljinih resursa te akumulirajući CO2 u atmosferi.

Zelena akcija: Energetska strategija nas vodi u fosilnu budućnost

Strategija energetskog razvoja RH do 2030. godine vodi nas u novo desetljeće ulaganja u fosilnu infrastukturu, poput LNG terminala na Krku, Jadranko-jonskog plinovoda, daljnje eksploatacije nafte i plina u Slavoniji, Lici i Jadranu, dok potpuno ignorira globalnu klimatsku krizu, ističe se u priopćenju Zelene akcije.

Zemlje EU odlučile produžiti subvencije za fosilna goriva

„U doba kada bismo svaku lipu trebali prebaciti na subvencije za čiste obnovljive izvore energije, nastavit ćemo plaćati za nepotrebnu plinsku infrastrukturu i plinovode koji se miješaju u malim količinama s vodikom. Europski parlament sada mora zauzeti čvrst stav da okonča subvencije EU-a za sva fosilna goriva”, poručuje Marija Mileta iz Zelene akcije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER